|
Poslao: 28 Maj 2009 11:54
|
e, da, asi, da ne veruje covek da i kamen moze da govori i to ovako; ne znas da li su mu izrazajniji oblici tela ili tkanine i odore; secas se, pocetkom devedesetih su se pojavile one male crvene knjizice o skulptorima i slikarima; kupih ga i svaki put kad sam gledala, pitala sam se kakva je to ljudska priroda – ne mogu da proniknem u toliku raskos i bogatstvo koji se ovako izrazavaju, a to se, opet, nikako ne slaze sa onim sto citamo kao njegovu biografiju
saten, ona palma koroz koju se vidi sunce je carobna, a parce kanjona je velicanstveno; jesenju rapsodiju cemo u jesen, a sad da se bacimo na prolecne, i uskoro, letnje boje
danka, dizanje magle na planinskim visovima – oduzima dah; devojcica u zelenoj haljini je moj broj; kamene planine su fascinantne; kameleon je … nemam reci; i onaj drvorez ispod njega, takodje; pa leptir, a onda atmosfera leda i vatre na sledecoj; puz je neodoljiv i drugi leptir u sarenilu; a tek more koje strasno vodi ljubav sa stenama…; volela bih da sam ponekad ovako besprekornog izgleda kao dama na poslednjoj slicki;
ceo set je prelep, divno si slagala boje i motive, al ja izdvojih ove neke
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|