offline
- mpman
![Male](https://www.mycity.rs/templates/simplified/images2/user-sex.gif)
- Mod u pemziji
- Pridružio: 12 Okt 2010
- Poruke: 10910
|
Nije loše reći da su masti i ugljeni hidrati energetske materije, dok su belančevine gradivne, mada se to iz samog teksta može zaključiti. Od ukupno 20 postojećih amino kiselina, oko desetak se stvara u organizmu, a ostale se trebaju unositi preko belančevina.
Što se ugljenih hidrata tiče, oni su izvori brzo iskoristive energije, koja se prvo deponuje u obliku ATP-a (Adenozin(III) fosfata), a potom se deponuje u obliku glikogena.
Masti oslobađaju više energije nego ugljeni hidrati 1g = 39 KJ.
Energetske potrebe jednog čoveka se izračunavaju tako što se saberu energije potrebne za bazalni metabolizam, metabolisanje (varenje) hrane i fizičke aktivnosti.
Nisi pomenuo mineralne materije koje su takođe veoma važne, kao što nisi ni pomenuo vitamine.
Od mineralnih materija, čoveku su najpotrebniji kalcijum (Ca), gvožđe (Fe) i Fosfor (P).
Kalcijum (Ca) ulazi u građu kostiju i neophodan je za pravilan rad mišića i nerava. Ima ga u mleku i mlečnim proizvodima, kelju, kupusu itd. Dnevne potrebe su 500-700 mg za odrasle,a za decu, trudnice i dojilje od 1000 do 1500 mg.
Za ugrađivanje kalcijuma u kosti potreban je vitamin D.
Gvožđe (Fe) ulazi u sastav eritrocita (tj. u sastav hemoglobina) pa ima ulogu u razmeni gasova/ćelijskom disanju i potreba je za pravilan rad mišića i stvaranje nekih enzima. Gvožđe se deponuje u jetri i slezini, pa su najbogatiji izvori gvožđa upravo životinjska jetra i slezina. Osim jetre i slezine, nalazi se i u lisnatom povrću (spanać, kelj, kupus), pasulju, ali i u jajima, mesu i iznutricama. Dnevne potrebe su od 1 do 2 mg, ali zbog loše resorpcije u crevima, mora se uzeti do 10x više. Dakle oko 10-15 mg. Za resorpciju, potrebni su vitamini C i B12.
Fosfor (P) se nalazi u svim ćelijama i neophodan je za pravilnu izgradnju zuba i kostiju. Dobri izvori su mleko, mlečni proizvodi, meso, jaja, riba, školjke, rakovi. Ima ga u pasulju, soji, bademu i kikirikiju, kao i u nekim žitaricama. Dnevne potrebe odgovaraju potrebama kalcijuma.
Vitamini se dele na dve grupe, vitamine rastvorljive u mastima (A,D,E i K) i vitamine rastvorljive u vodi (C i B kompleks)
Vitamini rastvorljivi u mastima:
Vitamin A
-neophodan je za dobru funkciju oka, povećava otpornost organizma na infekcije i služi za obnavljanje kože i sluzokože.
Izvori vitamina su: jetra, riblje ulje, jaja, buter itd. Izvori provitamina (neaktivni oblik vitamina, koji se u telu pretvara u aktivni oblik vitamina) su: šargarepa, paradajz, kelj, spanać, kajsije, žuta breskva itd...
Dnevne potrebe su oko 750mg. Međutim, treba naglasiti da postoji opasnost od hipervitaminoze, jer ovaj vitamin stvara rezerve u organizmu odakle se može povremeno oslobađati, kada je to organizmu potrebno.
Nedostatak ovog vitamina, dovodi do "kokošijeg slepila" tj. smanjena mogućnost viđenja u mraku.
Vitamin D
-je neophodan za pravilan razvoj kostiju i zuba i za dobar rad nervnog i mišićnog tkiva.
Vitamin D se u obliku provitamina nalazi u koži, gde se pod dejstvom ultra violetnog zračenja, tj. sunčevih zraka, pretvara u vitamin D.
Vitamin D je, na neki način, nepotrebno dodatno ubacivati u organizam ako se iole izlažete sunčevoj svetlosti. Dobri izvori ovog vitamina su: riblje ulje, jaja, morska riba i buter.
Postoji opasnost od hipervitaminoze ako se unose veće količine ovog vitamina duže vreme.
Vitamin K
- učestvuje u zgrušavanju krvi, tj. ako ga nema, krvarenje duže traje. Dnevne potrebe su 70-140 mg, a izvori su zeleno povrće i jetra.
Vitamini rastvorljivi u vodi
Vitamin C
Značajan je za stvaranje i održavanje potpornog tkiva, za dobru resorpciju gvožđa u crevima i za podizanje opšte otpornosti organizma,a takođe je bitan za čvrstinu kostiju i zuba (nekada su mornari brzo ostajali bez svih zuba, jer nisu imali način da sa sobom ponesu sveže voće i povrće). Glavni izvori su limunasto voće (limun, pomorandže itd.), kao i ostalo voće i povrće. Ovaj vitamin ne podnosi visoke temperature, pa je uzaludno kuvati ga ili stavljati u vreli čaj, jer se tako najveći deo vitamina zapravo gubi.
Dnevne potrebe su oko 75-100 mg.
|