|
Vest je malo bajata
Nakon više odlaganja konačno je, 3. avgusta 2004. u 9:15:56 po našem vremenu, sa Kejp Kanaverala na Floridi, lansirana raketa nosač Boing Delta II sa svojim dragocenim tovarom, sondom Messenger. Planetolozi su sa velikim zadovoljstvom dočekali taj dan jer krajnje odredište Mesindžera je - Merkur.
Merkur je izuzetno zanimljiva planeta. Po nekim svojim karakteristikama izdvaja se od ostalih terestričkih planeta i ne uklapa se u teorijske obrasce o Sunčevom sistemu koje su postavili planetolozi. Problem sa Merkurom je njegova blizina Suncu. Zbog te blizine Merkur je teško posmatrati. Vizuelno on nam je dostupan samo pre izlaska ili nakon zalaska Sunca što znači da se vidi tik iznad horizonta kroz guste slojeve Zemljine atmosfere. Zbog blizine Suncu ni Svemirski teleskop Habl nikada nije bio usmeren ka Merkuru jer postoji velik rizik da njegove instrumente oštete blještavi Sunčevi zraci.
Zbog svega toga upućivanje letilice ka Merkuru se nameće odavno. Do sada je samo jednom Merkur bio posećen i to izdaleka. Tri puta pored njega je proleteo američki Mariner 10 i to 1974. i 1975. godine. Za više od toga bila je potrebna savršenija tehnologija i precizno proračunata trajektorija Merkurovog orbitera, a sve to je postignuto tek u novije vreme. Jedno je, kažu stručnjaci, uputiti letilicu da proleti pored Merkura, a sasvim drugo smanjiti njenu veliku brzinu tačno toliko da je Merkur svojom gravitacijom zarobi i prinudi da obleće oko njega.
Mesindžer
Zbog uštede u gorivu (čime se smanjuje teret koji raketa nosač treba da izbaci u svemir, što enormno smanjuje troškove cele misije) Mesindžer neće leteti direktno ka Merkuru već će do svog cilja doći krećući se po inerciji spiralno oko Sunca i sve bliže Merkuru. Načiniće 15 orbita oko Sunca i ukupno prevaliti 7,9 milijardi kilometara. Za to vreme proćiće jednom pored Zemlje (avgusta 2005.), dva puta pored Venere (oktobra 2006. i juna 2007.) i tri puta pored Merkura (januara i oktobra 2008. i septembra 2009.). Prolazi pored Venere i Merkura će biti iskorišćeni za smanjenje brzine i, konačno, marta 2011. Mesindžer će ući u orbitu oko planete.
Prolaz pored planeta iskoristiće se za kalibrisanje instrumenata na sondi, ali i za prikupljanje podataka o tim planetama.
Mesindžer sa sobom nosi sedan naučnih instrumenata koji će naučnicima poslužiti za:
- određivanje strukture Merkura,
- detaljno snimanje, u boji, Merkurove površine,
- mapiranje magnetnog polja,
- merenje osobina jezgra planete,
- istraživanje misterioznih polarnih naslaga,
- ispitivanje Merkurove atmosfere i magnetosfere.
Neki zanimljivi podaci
Evo još nekih zanimljivih podataka o Mesindžeru. Njegovo ime je akronim koji dolazi od „MErcury Surface, Space ENvironment, Geochemistry, and Ranging“ (Promer i geohemija površine i svemirskog okruženja Merkura - MESSENGER, glasnik, vesnik). Naravno da to ime sasvim lepo ide uz ovu planetu
Mesindžer će ući u prilično izduženu eliptičnu orbitu oko Merkura. U najbližoj tački biće udaljen oko 200 kilometara od Merkura, a u najdaljoj 15.193 kilometara. Nagib njegove orbite prema ravni u kojoj leži Merkurova orbita oko Sunca iznosiće 80 stepeni. Mesindžer će oko Merkura obleteti po dva puta svakih 24 časa.
Veći deo Merkurove površine Mesindžer će snimiti još u toku ona tri prolaza pored planete. Nakon što uđe u orbitu oko Merkura nadleteće svako područne planete i za to će mu trebati tri meseca, ali za snimanje cele površine, dakle u vreme dana, biće potrebno ukupno šest meseci.
Prosečno Mesindžer će na Zemlju slati 15 megabajta podataka dnevno, ali ova količina podataka će varirati tokom vremena zavisno od udaljenosti Merkura od naše planete. Takođe, zavisno od ove razdaljine signalima koje Mesindžer bude slao trebaće od 4 do 12 minuta.
MESSENGER
Iako su sve oči trenutno uperene u šatl evo i jedne zanimljive kosmonautičke informacije. Danas, 3.8.2005. će MESSENGER po prvi i poslednji put (ako ne računamo
lansiranje) proleteti pored Zemlje na svom putu ka Merkuru. Slede dve posete Veneri 24.10.2006. i 05.06.2007. a zatim i tri proletanja pored samog Merkura 14.01.2008, 06.10.2008. i 29.09.2009. do konačnog ulaska u orbitu oko planere 18.03.2011.
Pogledaj
Dopuna: 07 Avg 2005 0:44
Ovde kacite sve vezano za ovu misiju
NASA-ina letjelica MESSENGER se nalazi na putu prema Merkuru. Pogledajte neke zanimljivosti o tijeku puta i onome što slijedi
Pripreme za zaokret
Pripreme i testiranja se nastavljaju kako bi se 8. ožujka, 2005. MESSENGER-ov zaštitni keramički plašt usmjerio prema Suncu. Tim se održao sastanak 25. veljače 2005. u Johns Hopkins Applied Physics laboratoriju kako bi se dogovorili i uskladili planovi za nadolazeće razdoblje. Nakon usmjeravanja toplinskog plašta (štita) prema Suncu, MESSENGER će se pripremati za testiranje i korištenje magnetometra.
Čisti signali
Koristeći se antenom širokom 70 metara, NASA-ina Deep Space Network postaja koja se nalazi u blizini Madrida (Španjolska) «osluškivala» je letjelicu MESSENGER. Sama letjelica trenutno koristi svoje antene na stražnjoj strani kako bi komunicirala sa Zemljom. Znanstvenici su izvijestili kako je MESSENEGR u odličnom stanju.
Važni datumi
Tijekom 15. veljače, 2005. nakon šest mjeseci i 12 dana u svemiru, MESSENGER je dosegao tzv. «300 million mile mark» - našao sa na oko 483 milijuna kilometara od Zemlje. Ostalo mu je još oko 7.4 milijarde kilometara koje mora prijeći da bi ušao u orbitu oko Merkura.
Malo statistike
MESSENEGR se trenutno nalazi na oko 144 milijuna kilometara od Sunca i 48 milijuna kilometara od Zemlje. S te udaljenosti, signal s MESSENGER-a do Zemlje putuje 2 minute i 40 sekundi. Trenutno se letjelica prema Suncu giba brzinom od 111 473 kilometra na sat! Računala na MESSENGER-u su do sada izvela 27 151 naredbu od lansiranja.
Pogledaj
|
