|
Naše misli, a ne drugi ljudi, situacije ili događaji oko i izvan nas, uzrok su naših osjećanja i ponašanja. Osigurajte si 'redovno pražnjenje', koje može donijeti pisanje dnevnika ili bloga. I nemojte sve ...
... i uvijek shvaćati preozbiljno.
Iz čista mira obuzme vas osjećaj praznine, tuge, neraspoloženja. Nemate volje za rad, sporiji ste nego obično, možda i previše zabrinuti. Vaše neraspoloženje raste i što dulje traje čini vam se da život zapravo nema mnogo smisla... Opravdanje možda nalazite u lošim vremenskim uvjetima, ponekom problemu koji nikako ne uspijevate riješiti, kritici suradnika, šefu, članu obitelji. Rijetko o tome i želite govoriti u strahu da ne zvučite kao čudak. Niste krivi da se ponekad ne osjećate dobro. Iako su promjene raspoloženja sasvim normalna i uobičajena stvar, postoji i druga strana medalje. Zapravo, svoje raspoloženje određujete sami. Vrijeme je da i za to preuzmete odgovornost.
Vjerujte da se svi ponekad osjećamo loše bez ikakvog razloga. Ako ne sumnjate u depresiju ili poremećaj raspoloženja, ponašanja i osobnosti i ako niste zabrinuti za svoje zdravlje, riječ je o normalnoj, uobičajenoj i prirodnoj pojavi, odnosno stanju - promjeni raspoloženja. I stvar je onda samo u tome koliko dugo takvo negativno raspoloženje traje i koliko vam se često događa. I, još važnije, koliko vam je potrebno da ga uočite i vratite se u punu formu i dobro raspoloženje. Ako znate prepoznati početak tog stanja i iz njega se 'brzo' dignuti a da vam pritom ne trebaju neka pomoćna sredstva (stimulansi) ili ljudi, već samo vi i vaša volja - sve je u redu.
Na tom se pristupu temelji kognitivno bihejvioralna terapija. Prema njoj su naše misli, a ne drugi ljudi, situacije ili događaji oko i izvan nas uzrok naših osjećanja i ponašanja. Način razmišljanja uzrokuje da se osjećamo i ponašamo na određeni način. Ako se osjećamo ili ponašamo onako kako ne želimo, važno je uočiti razmišljanje koje u nama budi takve osjećaje i ponašanja te naučiti kako ih zamijeniti pozitivnijim razmišljanjima koja vode promjeni osjećanja. To znači da sami možemo promijeniti način na koji mislimo, kako bismo se osjećali i djelovali pozitivno za vlastito zdravlje, iako se situacija oko nas nije promijenila.
Ako vam je stalo do vaše emocionalne dobrobiti (a time i sveukupnog zdravlja), lako ćete naučiti upravljati svojim raspoloženjem. Jednostavno svakodnevno vodite računa o tome kako se osjećate. Razmislite i o tome kojim ste zahtjevima i stresovima izloženi, kako utječu na vas i kako se s njima nosite. Odustanite od stalne i pretjerane zabrinutosti i opterećenosti brigama. Prepoznajte vrijednost u svakodnevnom, pa makar i kratkom mentalnom fitnessu, kojim ćete osnažiti duh i osjećati se spremnijima za svakodnevne napore. Baš kao što vježbanjem mišiće činite čvršćima i svom tijelu omogućujete da se osjeća dobro, mentalnim ćete vježbama osnažiti svoju psihu. Povećat će se vaše samopouzdanje i pozitivan stav prema životu uopće.
Jedna od mentalnih vježbi koje možete svakodnevno praktcirati jest podsjećanje na već proživljene pozitivne trenutke. Sjetite se svakodnevno nekog zadovoljstva, ugode ili druge pozitivne emocije koju ste doživjeli. Zastanite trenutak i osjetite ponovno sve pozitivne efekte takvih zadovoljstva. Negativne misli odagnajte bez obzira koliko vas uporno salijetale. Prekinite ih čim se pojave ili im barem ne dopustite da vas preplave. To ćete postići tako da skrenete pozornost na pozitivno.
Pokušajte ne raditi više stvari odjednom, pogotovo kad radite nešto dobro za sebe. Uživajte svim čulima u lijepim trenucima, umjesto da vas prekida zvonjava mobitela ili neka obveza koje ste se 'baš sjetili'. Ne zaboravite da je u zdravom tijelu zdrav duh, pa vodite računa o prehrani i tjelesnim aktivnostima, odnosno vježbanju. Imajte hobi i uživajte u njemu. Neka to bude jedna od vaših redovitih aktivnosti. Vodite računa o osobnim ciljevima koje ste si postavili bez obzira koliko ambiciozni bili. Vaše zadovoljstvo bit će potpuno ako znate što želite napraviti za sebe (a ne samo za druge).
Osigurajte si 'redovno pražnjenje', koje vam može donijeti pisanje dnevnika ili bloga! Smijte se svakodnevno i ne nastojte biti preozbiljni (u svemu). Pomažite drugima. Ne kaže se uzalud da je dobro činiti dobro. Kad učinimo nešto za nekoga, i sami se osjećamo dobro. No, budite dobri i prema sebi. Nagradite se svakodnevno. To može biti neka sitnica, topla kupka, masaža, posjet kazalištu ili kava s prijateljima. Što god vas veseli. Što god izabrali, neka bude baš za vas.
|
