offline
- Pridružio: 17 Jul 2005
- Poruke: 3097
- Gde živiš: "Daleko od Negdje"
|
Umjetnost je osobita ljudska djelatnost čije se značenje konstituira u složenom komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkog djela i publike. Različita su značenja pridodavana umjetnosti u različitim povijesnim periodima, no od početka modernog doba skloni smo umjetnosti pridavati slijedeće osobine: svaka pojedina umjetnost posjeduje vlastiti visoko razvijeni i autonomni jezik; umjetnost ima neovisnu i slobodnu poziciju u društvu; umjetnost nema društveno propisanu svrhu; svrha umjetnosti leži u ispunjavanju njene modernistički definirane prirode, koju određuju ideje slobode, imaginacije, individualnosti, otkrića, eksperimenta, pobune, ljepote, istine, pravde, uglavnom društvenih ideja na kojima se od Francuske revolucije u većini svojih segmenata temelji zapadno društvo.
Obilježje moderne i postmoderne umjetnosti jest pluralitet umjetničkih jezika, umjetničkih stilova, ideja i ideologija, pa za razliku od većine prošlih umjetničkih razdoblja (drevni Egipat, antička umjetnost, bizantska umjetnost itd.) ne možemo govoriti o jednom dominantnom umjetničkom pokretu ili stilu, nego različitim, nerijetko i suprotstavljenim umjetničkim praksama.
Umjetnost i njezin svijet, u suvremenom društvu, ne čini samo ono što vidimo, čujemo, čitamo, opipavamo, ono što percipiramo kao umjetnički objekt, nego i cijeli jedan "nevidljivi" svijet znanja o umjetnosti, o njezinoj povijesti, njezinom jeziku, njezinim brzim i aktualnim kretanjima, posredovanim različitim i brojnim kulturalnim institucijama (muzeji, galerije, knjižnice, izdavači, umjetnička kritika, komcertne dvorane, operne kuće, teorija umjetnosti, estetika itd.).
Premda riječ "umjetnost" danas uglavnom označava likovne, odnosno vizualne umjetnosti, u tradicionalnom smislu riječi pod umjetnošću podrazumijevamo književnost, glazbu, likovnu umjetnost i filmsku umjetnost. Svaka se od ovih makroumjetnosti može dodatno dijeliti na umjetničke discipline, rodove, vrste itd: književnost možemo podijeliti na prozu, liriku i dramu, od kuda dalje možemo doći do scenske ili plesne umjetnosti i sl.; glazbu možemo podijeliti na tradicionalnu, klasičnu, jazz i rock glazbu, od kuda dalje možemo doći do pjevačke ili sviračke umjetnosti; likovnu umjetnost na slikarstvo, kiparstvo i arhitekturu, od kuda dalje možemo doći do umjetnosti performansa, video umjetnosti, fotografske umjetnosti, internet umjetnosti i sl..
Tradicionalni popis umjetnosti navodi ih šest; pojavom filma, on je stavljen kao sedma umjetnost, a pojavom stripa, on je nazvan deveta umjetnost.
1. glazba
2. drama
3. književnost
4. slikarstvo
5. kiparstvo
6. arhitektura
7. film
8. ples
9. strip
Poviješću, ulogom, kretanjem i značenjem različitih umjetnosti bave se uglavnom različite humanističke znanosti kao što su povijest, povijest umjetnosti, jezikoslovlje i dr., dok se u novije vrijeme proučavanje umjetnosti odvija na interdisciplinarnim načelima, pa se različite znanstvene (društvene ili prirodoslovne, poput matematike) i paraznanstvene prakse (psihoanalitička teorija, teorija medija, feministička teorija itd.) intenzivno bave fenomenom umjetnosti.
Sljedeće nisu citati, nego slobodni sažetak smisla sadržaja spomenutih izvora u zagradama:
Umjetnost je u svemu jedna kultura neistine.
Ars Est In Omnia Una Cultura Vani.
Potrebno je reći i misliti, samo što jest, jest, a što nije, nije. (Parmenid, o prirodi, o istini, 6,1-2)
Ali umjetnost je ne samo što jest, nego i što još nije. (Sveti Toma Akvinski, I-II q. 93,1)
Umjetnost je u svemu jedna kultura neistine. (Knjiga Postanka, Gen 3,1-24)
A pjesmica se sama od sebe pjesmi. (muza, Homer, Ilijada, 1,1)
Pjesmica pjesnice pjesnici pjesmicu pjesmi. Ne laži. (heksametar)
Potrebno je reći i misliti, samo što jest, jest, a što nije, nije.
Riba ribi grize rep.
Umjetnost je osobina umjetnine.
[Link mogu videti samo ulogovani korisnici]
~ ~ ~
An artist is not paid for his labor but for his vision. - James McNeill Whistler
Art attracts us only by what it reveals of our most secret self. - Jean-Luc Godard
Artists who seek perfection in everything are those who cannot attain it in anything. - Eugene Delacroix
~ ~ ~
Umjetnik je stvaralac lijepoga.
Umjetnosti je svrha da otkriva sebe, a pritaji umjetnika.
Kritik je covjek kojemu uspijeva da utisak sto ga je primio od necega lijepog, izrazi u nekom drugom obliku ili oblikuje s pomcu neke nove materije.
Najvisi i najnizi oblik kritike jest neka vrsta autobiografije.
Tko u lijepome iznalazi ruzan smisao, porocan je i bez ljupkosti, a to je mana.
Tko u lijepome iznalazi lijep smisao, kulturan je, i za takva covjeka jos ima nade.
Medju izabrane spadaju oni, koji u lijepim stvarima, vide samo Ljepotu.
Nema moralnih ili nemoralnih knjiga. Ima samo dobro ili lose pisanih knjiga, i to je sve.
Nevoljkost, to je devetnaesto stoljece osjeca prema realizmu, jest bijes kojim kipti Caliban kad gleda svoj nakazni lik u ogledalu.
Nevoljkost, to je devetnaesto stoljece osjeca prema romantici, jest bijes sto ga osjeca Caliban kad u ogledalu ne vidi svoga lika.
Moralni zivot covjekov pruza umjetniku glavnu gradju, ali moral umjetnosti u biti je savrsena primjena nesavrsenih sredstava.
Umjetnik nikada ne zeli da ista dokazuje. A cak se i istine mogu dokazivati.
Umjetnik nema nikakvih eti&ckih naklonosti. Eticka naklonost u umjetnika, znaci neoprostiv manirizam.
U umjetnika nema morbidnosti. Umjetnik je kadar sve izraziti.
Misao i jezik umjetnikovo su orudje.
Poroci i vrline umjetnikova su gradja.
S obzirom na oblik, glazba je praoblik umjetnosti.
S obzirom na osjecaj, gluma je najsavrsenija umjetnost.
Sva je umjetnost povrsina i simbol u isti mah.
Umjetnik, koji ruje ispod povrcine, cini to na vlastitu pogibao.
Tko izmedju redaka pronalazi simbole, cini to na vlastitu pogibao.
U umjetnosti se ogleda zapravo promatrac, a ne zivot.
Suprotna misljenja o nekom umjetnickom djelu dokazuju njegovu novost, raznolikost i zivotnu sposobnost.
Kada su kritici nesuglasni, evo dokaza da je umjetnik u suglasnosti sa samim sobom.
Mozemo oprostiti covjeku kada stvara nesto korisno, sve dok se sam ne pocne diviti svome djelu. Jedino opravdanje za covjeka koji stvara nesto beskorisno, jest u tome sto se neizmjerno divi svome djelu.
Sva je umjetnost sasvim beskorisna.
~ ~ ~
Evo malo o umjetnosti. Za mene je umjetnost jedna vrsta ispoljavanja svojih emocija u trenutku kada je osjecaj na vrhuncu svoje snage. Nema mnogo ljudi koji znaju kako to da urade ... ali na pravi nacin. I ja spadam u tu vrstu. U stvari sada cu da napravim pod-vrstu od date vrste. Podjelicu je na dvije. Jedna je oni koji nikad i ne pokusaju da izraze svoja osjecanja kroz neku vrstu umjetnosti. Dal' je to muzika, pisana rijec ili slikanje (a evo gore se spominje i gluma)- stvarno nema velike razlike. Druga podvrsta (to je ta gdje i ja svrstavam samu sebe) jesu oni ljudi koji ce da pokusaju da prenesu svoja osjecanja na papir (u mom slucaju). Pokusala sam ja i da slikam. Samo sto je moj problem nedostatak talenta. 
Imam ja ideju, imam ja i volju, ali kad dodjem do trenutka cina ... eh tu zapnem.
Ma ko zna - zna, ko ne zna - dva. 
Osjecanja su jednostavna kada ih mi osjecamo (u vecini slucajeva) ali su jako teska za opisati. Ponestane pravih rijeci, ili te iste rijeci nikada nisu dovoljno jake da opisu jacinu nasih osjecanja.
A da je umjetnost beskorisna ... to nikako nije tacno. Bar ne za mene. Da umjetnost ne postoji, ja bih je izmislila.
Ili bar neki vid.
|
