Poslao: 01 Avg 2009 22:22
|
offline
- dardic
- Novi MyCity građanin
- Pridružio: 24 Avg 2008
- Poruke: 21
|
Napisano: 01 Avg 2009 21:51
Imam pitanje...
Otac mi je poklonio pre dve godine pola kuće i zemlje oko nje.
Naslednici pored mene su majka i brat.Može li mi se osporiti ugovor o poklonu(koji je sudski overen i plaćam porez na isti već dve godine),obzirom da ima još jedna kuća koja se vodi na mog oca.
U ugovoru o poklonu,nije navedeno da je to moj nasledni deo.
Šta se dalje dešava?Gde sam još uključena u nasledstvo?
Dopuna: 01 Avg 2009 22:22
Nadam se da ne grešim gde postavljam pitanje...
Ovako...
Sva imovina se vodi na mog oca:dve kuće,20 ari zemlje.
Pre dve godine mi je poklonio pola kuće i deset ari zemlje koja je prešla u moju svojinu i plaćam porez regularno.U ugovoru o poklonu nije navedeno da je to moj nasledni deo.
Šta se dešava sa ostatkom imovine?Kome pripada šta od nas koji smo ostali,a to su mama,brat i ja?
I da li je moj poklon siguran,obzirom da nije ugrožen nikakav nužni deo,a Ugovor o poklonu je sklopljen uz maminu saglasnost.
Unapred hvala.
Izvinjavam se na ovom dodatku,ali sam ubrzala prvi post
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
Poslao: 01 Avg 2009 22:32
|
offline
- Pridružio: 20 Maj 2007
- Poruke: 3404
|
Moze se osporavati od strane sanasljednika i to zbog toga ako se time direktno utice na njihov nasljedni/nuzni dio. To znaci da ako se poklonom smanjio njihov nuzni dio, od tvog poklona ce uzeti toliko da bi oni imali cijelinu svog nuznog dijela. Takodje sve dato, pa i uvidu poklona se racuna kao nasljedni dio zakonskim nasljednicima.Osim ako zavjestalac izricito nije naveo da to ne ulazi u nasljedni dio.
Ti si sada vlasnik nad tim poklonom sve dok neko ne pokusa to da ospori. Tesko da se moze u cjelini osporiti, ali u dijelu i moze i to iz razloga koje sam gore naveo. Takodje, ti imas paravo na nasljedni dio, odnosno na sve sto preostane, ako preostane od imovine.
|
|
|
|
Poslao: 01 Avg 2009 23:20
|
offline
- dardic
- Novi MyCity građanin
- Pridružio: 24 Avg 2008
- Poruke: 21
|
Ovo sam našla u međuvremenu,pa sam sada zbunjena i Vašim odgovorom...
Ma,šta će biti-biće..
Sažetak
Volji poklonodavca, a ne zakonodavca, trebalo bi da se ostavi odluka o tome da li će se zakonskom nasledniku uračunati u njegov nasledni deo, poklon koji je dobio od ostavioca. U svakom ugovoru o poklonu valjalo bi da se ostavilac izjasni o tome da li se vrednost učinjenog poklona uračunava ili ne u nasledni deo poklonoprimca. U slučaju da je u ugovoru o poklonu izostavljena odredba o tome da li se učinjeni poklon uračunava ili ne u nasledni deo poklonoprimca, to izostavljanje treba tumačiti tako da se poklon ne uračunava u nasledni deo. Nužni deo bi mogao biti povređen samo zaveštanjem jer je to raspolaganje za slučaj smrti, a pravo na njega bi trebalo ukinuti kod ugovora o poklonu jer se radi o raspolaganju inter vivos. Sloboda sticanja imovine i njenog raspolaganja ne podrazumeva dužnost poklonodavca da svojim zakonskim naslednicima ostavi nužni deo na račun učinjenih poklona. Uskraćivanjem prava zakonskih naslednika na nužni deo iz vrednosti učinjenih poklona doveo bi do veće autonomije volje ugovornika pri određivanju tipa ugovora i očuvao bi pravnu sigurnost poklonoprimca
‘
Najmanje izraženu autonomiju volje odnosno najveće ograničenje, poklonodavac ima kada poklon učini nekom od zakonskih naslednika, i istovremeno najmanju pravnu sigurnost ima poklonoprimac koji je zakonski naslednik poklonodavca. To je zato što je zakonodavac propisao da se zakonskom nasledniku uračunava u njegov nasledni deo poklon koji je ma na koji način dobio od ostavioca (član66. stav 1). Poklon se nasledniku ne uračunava u nasledni deo, ako je ostavilac u vreme poklona ili docnije ili u zaveštenju, izjavio da se poklon neće uračunati, ili se iz okolnosti može zaključiti da je to bila namera ostaviočeva s tim da se time ne dira u pravila o nužnom delu (član 61. stav 1).
Čini se da bi volji poklonodavca. a ne zakonodavca, trebalo da se ostavi odluka o tome da li će se zakonskom nasledniku uračunati u njegov nasledni deo poklon koji je dobio od ostavioca. Stoga bi u svakom ugovoru o poklonu valjalo da se ostavilac izjasni o tome da li se vrednost učinjenog poklona uračunava ili ne u nasledni deo poklonoprimca. Sadašnje zakonsko rešenje da tumačenje volje poklonodavca o tome da li će se poklon uračunati u nasledni deo poklonoprimca nakon njegove smrti,zavisi od izjave ostavioca koju je dao u vreme poklona ili docnije (nije propisana forma) ili u zaveštenju, ostavlja veliki prostor za vođenje parnica nezadovoljnih, zavađenih ili izneverenih očekivanja zakonskih naslednika ostavioca i to u dugom vremenskom periodu nakon smrti poklonodavca. Pogotovo ostavljanje sudu da zaključuje iz okolnosti kakva je bila namera ostaviočeva,a što je uvek faktičko pitanje koje se dokazuje najčešćim i najnepouzdanijim dokaznim sredstvom,svedocima, otvara teren za duga parničenja i naravno za sumnju u to da li je volja poklonodavca iz svih okolnosti pravilno utvrđena.
Poklonodavac bi svoju volju trebao da iskaže u samom ugovoru o poklonu, na jasan i nedvosmislen način i time omogući da se ugovor koji je on zaključio za svog života i po svojoj volji ispuni onako kako je on to želeo, a ne da njegova volja bude predmet ispitivanja i procenjivanja nakon njegove smrti. Pravna sigurnost poklonoprimca bi ovim bila obezbeđena, a i pravna situacija zakonskih naslednika bi bila jasna. Upravo iz iskazane volje poklonodavca u samom ugovoru bi se videli motivi poklonodavca za zaključenje ugovora o poklonu. Ukoliko životne prilike nekih od njegovih zakonskih naslednika iziskuju potrebu da poklonodavac za svog života želi da mu pomogne ili doprinese poboljšanju materijalne situacije poklonoprimca, a poklonodavac ne želi da rasporedi svoju imovinu za života ili pak ne postoji saglasnost svih zakonskih naslednika za raspodelu imovine za života,poklonodavac učinjenim poklonom može da zadovolji potrebe tog zakonskog naslednika,poklonoprimca, a da pri tome ne želi da dira u nasledna prava njegovih ostalih zakonskih naslednika.Takvu svoju volju poklonodavac će iskazati u samom ugovoru. Međutim, ukoliko je motiv za učinjeni poklon bio izuzetna privrženost prema nekom ili nekim od zakonskih naslednika, osećaj zahvalnosti ili bilo koja druga pozitivna ljudska emocija, poklonodavac će taj svoj motiv za zaključenje ugovora iskazati kroz volju da se učinjeni poklon ne uračunava u nasledni deo poklonoprimca, kao zakonskog naslednika i to treba da učini u samom ugovoru. Nema razloga da to iskazuje mimo ugovora u vreme njegovog zaključenja ili docnije, ili u zaveštenju (koje može biti rušljivo ili ništavo), a ponajmanje da se iz okolnosti u sudskom postupku dokazuje i tumači kakva mu je volja bila.
Za slučaj da je u ugovoru o poklonu izostavljena odredba o tome da li se učinjeni poklon uračunava ili ne u nasledni deo poklonoprimca, valjalo bi to izostavljanje tumačiti tako da se poklon ne uračunava u nasledni deo. Razlog za takvo tumačenje nalazi se u osnovnom principu da ograničenja od pravila treba istaći. Sadašnje zakonsko rešenje kojim se uračunava poklon u nasledni deo poklonoprimca treba shvatiti kao ograničenje volje poklonodavca da poklonom uveća imovinu poklonoprimca na račun svoje imovine.
Volji poklonodavca, a ne zakonodavca, trebalo bi da se ostavi odluka o tome da li će se zakonskom nasledniku uračunati u njegov nasledni deo poklon koji je dobio od ostavioca.
U svakom ugovoru o poklonu valjalo bi da se ostavilac izjasni o tome da li se vrednost učinjenog poklona uračunava ili ne u nasledni deo poklonoprimca.
U slučaju da je u ugovoru o poklonu izostavljena odredba o tome da li se učinjeni poklon uračunava ili ne u nasledni deo poklonoprimca, to izostavljanje treba tumačiti tako da se poklon ne uračunava u nasledni deo.
Nužni deo bi mogao biti povređen samo zaveštenjem jer je to raspolaganje za slučaj smrti, a pravo na njega bi trebalo ukinuti kod ugovora o poklonu jer se radi o raspolaganju inter vivos.
Sloboda sticanja imovine i njenog raspolaganja ne podrazumeva dužnost poklonodavca da svojim zakonskim naslednicima ostavi nužni deo na račun učinjenih poklona.Uskraćivanjem prava zakonskih naslednika na nužni deo iz vrednosti učinjenih poklona doveo bi do veće autonomije volje ugovornika pri određivanju tipa ugovora i očuvao bi pravnu sigurnost poklonoprimca.
_______________________
|
|
|
|
Poslao: 02 Avg 2009 10:05
|
offline
- Pridružio: 20 Maj 2007
- Poruke: 3404
|
Mislim da ti je i ovdje sve lijepo objasnjeno,odnosno da je na fonu onoga sto sam ti i ja rekao.
|
|
|
|
Poslao: 10 Mar 2011 15:26
|
offline
- gordanapavlovic
- Novi MyCity građanin
- Pridružio: 10 Mar 2011
- Poruke: 1
|
otac,sestra i ja imamo potpisan ugovor o poklonu imovine pod uslovima koji su jasno napisani u ugovoru.sestra ne ispunjava svoju obavezu a ne zeli da se odrekne dela imovine iako je pozvana preko advokata za ponistenje ugovora ona se ne odaziva vise od 4 godine ugovor je potpisan2002god.pitanje da li moze da se ponisti ugovor testamentom koji otac hoce da ostavi jer je bolestan i ne moze da to resavamo sudskim putem i da li ja kao potpisnik ugovora mogu time da ponistim ugovor posle smrti oca u dokze da ona nije izvrsavala obaveze
|
|
|
|
Poslao: 11 Mar 2011 09:18
|
offline
- White toxic
- Novi MyCity građanin
- Pridružio: 07 Mar 2011
- Poruke: 11
|
koliko se ja razumem, ukoliko imash dovoljno dokaza za to da sestra nije ispunjavala svoje obaveze, onog trenutka kada testament "stupi na snagu" i ako ona bude htela da ga ospori (govorim o tome da ona nije navedena u testamentu ili sl), ti fino kod advokata sa dokazima i to je to...mislim da je u tom sluchaju testament apsolutno validan...
|
|
|
|
Poslao: 28 Feb 2012 08:50
|
offline
- Vesna Matic
- Novi MyCity građanin
- Pridružio: 28 Feb 2012
- Poruke: 5
|
imam ugovor sa ocem o dozivotnom izdrzavanju ovjeren u sudu 95 god. godine 2004 je napravio ugovor drugi sa mojim bratom s tim da nisam ni obavestena o tome.da li to moze tako,molim da mi odgovori neko.hvala.
|
|
|
|
|
Poslao: 28 Feb 2012 13:10
|
offline
- Vesna Matic
- Novi MyCity građanin
- Pridružio: 28 Feb 2012
- Poruke: 5
|
moja majka je imala dogovor sa bratom o punomoci na zemlju da ne moze da proda tu zemju bez njegovog pristanka. otisli su u sud da to i stave na papir , medjutum ona je stavila prst zato sto je nepismena na ugovor o poklonu.a njen brat je naveo klauzulu od tri godine u ugovoru da ako se ne ponisti da je to njegovo,i on je to preveo na sebe. molim vas da li to moze da se ponisti iako je tri godine proslo.
|
|
|
|
Poslao: 28 Feb 2012 13:17
|
offline
- Pridružio: 20 Maj 2007
- Poruke: 3404
|
Prvo i osnovno je da daš sve detalje oko problema. Prvi post jedna priča, sada potpuno druga priča. Znači počinješ sa ocem a završavaš sa majkom kao titularom prava svojine. Kkao ja onda mogu da znam u ovoj zbrci suštinu. Molim te u narednom postu da izneseš sve detalje što je i kako bilo pa da krenemo. Ovako se ne može se dati pravi odgovor.
PS. Ovo važi za sve učesnike.
|
|
|
|