Prezent glagola poslati

Prezent glagola poslati

offline
  • Pridružio: 19 Feb 2007
  • Poruke: 1839

Kako se došlo do oblika pošljem?



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Nemanja Markovic
  • Pridružio: 23 Jul 2008
  • Poruke: 216
  • Gde živiš: Pomoravlje

Poslati - pošljem
Od okrnjene osnove, koja glasi posl-, i dodavanjem nastavka -jem za prezent. Zatim L i J daju LJ, a S ispred LJ (prednjonepčanog) prelazi u Š i dobili smo oblik POŠLJEM, bar ja tako mislim da je došlo do ovog oblika, ali u rečniku stoji i oblik sa A - POŠALJEM... Very Happy



offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18653
  • Gde živiš: I ja se pitam...

...A u gramatici stoji sledeće:
''Prezent - prost glagolski oblik koji se gradi od prezentske ili od infinitivne (aoristne) osnove dodavanjem nastavaka...''.

Nešto niže, u istoj gramatici piše sledeće: ''Sadašnjost se može iskazati samo nesvršenim glagolom jer radnja koja je svršena pripada prošlosti (ja sada učim , a ne ja sada naučim; ja sada šaljem, a ne ja sada pošaljem) ''.

Postoji, naravno, nepravi oblik prezenta i on se zove istorijski (indikativni) ili pripovedački (pošaljem ti ja juče prijavu i čekam...), ali kao pravi prezent oblik pošaljem i pošljem ne mogu da stoje samostalno. Zato bih rekao da naslov topika treba promeniti.




Kako je došlo do glasovne promene pošaljem/pošljem?

Reč je o glasovnoj promeni koja se zove prevoj, ili fleksija, vokala:

-Prati/perem
-Zvati/zovem
-Hrom/hramati
-Slati /šaljem...

Pošaljem i pošljem? (''Pošlji meni od zlata jabuku...'')

U Vukovom Rječniku stoji : pošljem (pošaljem) i šljem (šaljem). Posle vek i po oblici pošljem i šljem u rečnicima su se preselili u zagradu, odnosno zamenili mesta za oblicima pošaljem i šaljem. Nije to prvi slučaj u leksikologiji.

Ovim povodom bih dodao moju slobodnu procenu u vezi s nekim nedoumicama koje se često ovde pojavljuju, a pokušavamo da ih rešimo uvidom u rečnike (a u šta bismo drugo i gledali?). Treba uzeti u obzir metodologiju izrade rečnika: to je naučna građa koja se najduže priprema i najsporije menja. Mnogi savremeni rečnici hteli-ne hteli u svojoj osnovi imaju svoje prethodnike, značajno dopunjene, objašnjene ili izmenjene. Mnoge rečničke jedinice su dramatično brzo promenile ili izgubile značenje. To, naravno, važi i za Vukov Rječnik, Vujakliju, izdanja JLZ, Matice ,itd. Fleksibilni lingvisti kakvih ima danas u Srbiji (Klajn, Šipka, Fekete, Bugarski, Prčić, itd) nude i stara i nova rešenja, prepuštajući jezičkoj praksi da odluči. A kada jezička praksa odluči, onda to ide u normu. Proces jeste spor, ali se odvija.

Sumnjam da će iko danas reči ''Pošlji mi pismo'', onako kako se to u Vukovo vreme govorilo, a lingvisti uredno prenosili iz rečnika u rečnik. Eto, to je moje viđenje ovakve vrste ''nesporazuma''. Nadam se da nisam mnogo zakomplikovao.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 793 korisnika na forumu :: 11 registrovanih, 2 sakrivenih i 780 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 4thFlavian, ALEXV, Citalac, Ivan Gajic, koom0001, Otto Grunf, Papadubi, prle122, sekretar, UAV operator, šumar bk2