offline
- Sorelag
- Prijatelj foruma
- Pridružio: 31 Dec 2005
- Poruke: 2408
|
Napisano: 08 Jan 2012 21:58
Odrednice po mom izboru 
AŠTOTIJE – jedna riječ nastala stapanjem tri manje u adekvatnu cjelinu, koja se kao takva izgovara - nadušak. Nalazeći se u svakodnevnoj upotrebi, najčešće zauzima oblik pitanja, i kao takva se postavlja u odnosu na.
AŠTOZNAJA – riječ iz istoga korpusa, nastala spajanjem više riječi koje zasebno ništa ne znače (pogotovo ono "ja”), ali kad se propisno povežu, koliko toliko dobiju na smisa. Najčešće se javlja u obliku odgovora koji je do te mjere neprecizan da ga ljudi, pogotovo jabanci, često tretiraju ka pitanje. Gramatičari duklijanski muku muče kako da ovo lingvističko čvorište raščefrtaju.
AŽDAJA – inokosno micko biće iz dukljanske mitologije koje je iž nje pobjeglo zbog neadekvatnijeh uslova. Sad ga svuđe više ima no u Duklju. Aždaja, po pravilu, uvijek ima pokoju glavu viška, pa je dušu dala za višepartijski sistem.
ATLAGIĆI – dukljansko brastvo čuveno po nečemu, ali po čemu, ne bi se sad moga šjetit da bi me strijelja! Nikome ništa ne dođe, a kad dođu, bolje da nijesi doma. A bogomi, ni na korzo. Milija im je davija, no kopanja priganica.
BADANJ – velika drvena posuda u koju se može, ako je obaljena i kome je volja, parkirat magarac. Najčešće služi za odlaganje tropa. Ako je badanj manji, onda je dušu da da se u njega bači kupus. Isto tako se zna da je manje pogodan za kišjele paprike. Badanj je od kace veći skoro duplo.
U staroj Grčkoj je bio stambena jedinica. Nečesovi Diogen je u njega spava, a kad nije spava, tader je filosofira. U filosofiji je osta upamćen ka Diogen iz badanja. Badanj je i nadimak, ko ima jaka ramena da ga nosi.
BEUT – kad Crnogorac-Crnogorac, Crnogorca-Srbina gleda "bijelo”, a ovaj njega "belo”.
BILINGVIZAM – kad dva akademika među sobom vode razgovore.
BRONZZIN – 1. kuhinjska posuda muškoga pola, koju kad objesiš na verige dobiješ kota. E, ali ako s veriga skineš kota nećeš dobit bronzin. U bronzin mo’š pomus dvije krave odjednom, ako dotične ne rknu nogom u njega. 2. Emajlirana posuda za kuvanje varenike i raštana, nikad u isto vrijeme. Veličina bronzina zavisi od količine onoga što se u njega meće. U Duklji, otkad znam za sjebe, najveći komplimenat je kad nekome rečeš: "Blago tebe, glava ti je ka bronzin!”
BROĆ – vrsta trave. Od njegovoga korijena se načinja farba. Broć je sastavni dio čuvene latinske poslovice Tandara mandara tinctorium sinu!
BUREK – tupi predmet ovalnoga oblika. Zaliva se jogurtom - nije ka ostalo cvijeće. Vrlo omiljeni instrumenat ishrane u Duklju. Bureci se u Duklju ne dijele na one "sa sirom” i na one "s mesom”, no se kupuju. I ođe u modu polako ulazi tzv. "burek bez ičesa”, jer se š njim jogurt najljepče slaže. Od bureka, kad iziješ više od jedne tepsije, oće ljućavina. Ostala je priča da je kralj Nikola, a se probudi, na šte srca, zna da opuva cio kotur i bronzinić jarduma. Posle toga mu je bilo lako izis u javnost i držat onolike govore. I mene bi, bogomi.
VIAGRA – pomoćno sredstvo za zrelije Dukljane. Koristi se krivuć. Inače, vijagra se dijeli na lajt i na vijagru night. Od vijagre lajt ti se sam diže i sam ti se spušta, a od ove druge ti se digne sam, ali neće da se spušti bez zveka. Nema druge, moraš zvat nekoga da ti ga spušti.
VIJOMOZGA – za razliku od feministkinje, ova je često i odiva. Kad se uda sama sebe je i muž i žena. Ako je neudata, voljela bi da se uda, ali je često niko neće - iz prostoga razloga što Dukljani ne vole pametnije od sebe. Ako se desi da se nekome i uvali, đeca joj budu taman ka ona, tek toliko da se tradicija ne utuli. Vijomozga nije feministkinja, ali bi strašno voljela, no ne zna, jatka, đe upišuju.
Dopuna: 08 Jan 2012 22:19
GEOGRAFIJA – geografski položaj Duklje je takav kakav se može samo poželjet. Duklja se nalazi baš tamo đe treba i s nikim se ne bi mijenjala. A Dukljani, kako ih je bog da lakošjene, od života i ne traže ništa drugo nako da šjede i puše. I da ih niko ne zadijeva. Normalno, i da su samostalni. I Duklja je, ka i mnoge države prije nje, ograničena: s jedne bande morem, s druge Srbijom (što ćeš!), s treće Kroacijom koju nekad zovu Hrvatska a nekad joj ni ime ne pominju, i š četvrte, što nije nevažno, s Albanijom, jado moj, mladom demokratskom državom koja u potonje vrijeme sve više čini iskorake prema svijetu. S takvijem komšilukom nije lako izis na kraj, kao uostalom ni sa samijama sobom.
Takođe su bogati i vodenijem materijalom, od kojega se najviše ističe Skadarsko jezero, koje, iako je skadarsko, više je naše no njihovo tj. albansko. Njegova estecka vizura je dosta loša, ere mu je obala nikako uređena: ima dosta gliba, pa se čeljade ne može ni plaknut. Ka da nije naše! Kao takvo, jezero je raj za tice, krapove i ostale domicilne životinje koje u njemu, a i pored, provode svoje slobodno vrijeme. Od rijeka najpoznatije su sve, jer ih nema mnogo. Morača je najduža, te su je morali izlomit kako bi mogla sva stat u državu. Od ostalijeh rijeka red je da pomenemo Ribnicu u kojoj ribe ima kad ima vode, a voda često faljiva. Ima i jedna rijeka niz koju se voze splavovi: ona se zove Tara. Ona druga, kojom se spuštaju šlaufima, zove se Lim. Toliko o rijekama. U rijeku Zetu u potonje vrijeme svašta bačaju, pa je ođe nećemo pominjat iz ekološkijeh razloga.
Ima još važnijeh vodenijeh površina, ali bi na kraju pomenuli samo more. Ono se većim svojim dijelom prostire duž obale i kao takvo je zapljuskuje, rijetko kad istijem intenzitetom. More Dukljanima služi za kupanje, jer se kod kuće samo tuširaju. Valja im i za ribolov, kao i za držanje ratne mornarice koja se nema đe okrenut, jer je prostor dosta skučen. U priobalnom pojasu, od elementarnijeh nepogoda, najčešće se doživljava sunčanica.
More je ušlo u pjesmu, i to ne čiju bilo, nego kraljevu:
Oj, ti more, velika prostorijo...
Interesantna je pojava da je pola Duklje izdijeljeno na nahije, a pola nije. Toga, koliko se mi razumijemo u tu rabotu, nema niđe u svijet. Onaj drugi dio zove se Brda, bogomi, ka da ih ovamo nema! Slobodno možemo reć da je Duklja zemlja puna kontrasta i njima sličnih suprotnosti, što je čini još ljepšom i zanimljivijom, te je kao takva ušla i u čitanke.
Duklja je izuzetno bogata krševitim materijalom, samim tijem i brdima i pođekojom planinom. Planine su makar lijepo raspoređene, a brda, vala ne! Ima ih đe ti nikad ne bi palo napameti, đe se goj obrneš! Među planinama se naročito ističu dvije, prvenstveno svojom nadmorskom visinom. Lovćen je poznat po tome što su ga kratili. Da komšijama ne bode oči. Tader su na njega poperili nečesovu skalameriju kakvu nisam viđa otkako mi je bog oči otvorio. Nekad je navr Lovćena bila jedna sojna kapelica, a to je ujedno bijo i grb pokojnijeh Crnogoraca.
Ovo je prvi put u istoriju čovječanstva da neka država oburda svoj grb! Ovih dana u javnost je procurila informacija da će namjesto Lovćena gradit veliki tržni centar, a da će Lovćen prebačit na Ćemovsko.
Pored ove planine ističe se još i Durmitor.
Oj, visoki Durmitore,
svih planina direktore!
Durmitor je odlična planina, kako ljeti tako i zimi. Ljeti je ladna, a zimi još ladnija. Na Durmitor žive Durmitorci, a na Lovćen, otkad su srušili kapelu, ne živi niko.
Duklja je s obzirom na količinu brda, bogata i drvetom, ali ga rijetko izvozi - češće ga nalaže. Centralno grijanje se sporo uvodi, jer se ne mogu dogovorit đe će bit centar.
Ko i ovlaš bači pogled na reljef sfatiće, definitivno, da Duklja nije država za radoznale, jer od brda se ne da viđet što se čini u komšilak, i to ih ižjede.
Ni kiša nije rijetka pojava, a oće i snijeg, ponekad i dvaput u godinu. Najviše padavina po jednom kvadratnom metru imaju Krtole. Tamooni i ne sklapaju kišobran, jer je to badijavan posa - čim ga sklope, uspe! Krtole su ime dobile po krompiru koji se nipočemu ne razlikuje od krtole.
|
Badanj i to je skroz opisano teatralno i smijesno a nema veze sa vezom. 
