Najveći međunarodni stručnjaci za kloniranje, među kojima i tvorac klonirane ovce Doli, Jan Vilmut, okupili su se u Južnoj Koreji kako bi tokom sedam dana u tajnosti izvršili eksperiment značajan za lečenje neizlečivih bolesti.
Profesor Vilmut iz škotskog instituta 'Roslin' pridružio se Amerikancu Džeraldu Šatenu sa Medicinskog fakulteta pri Univerzitetu u Pitsburgu koje je pozvao južnokorejski naučnik Hvang Vo-Suk, profesor na državnom Univerzitetu u Seulu.
Naučnici nisu želeli da otkriju o kakvom se ogledu radi, već je Šaten samo izjavio da je u pitanju važan događaj koji bi trebalo da rezultira razvojem novih terapija protiv neizlečivih bolesti kroišćenjem novina u kloniranju i ispitivanjima matičnih ćelija, prenela je francuska novinska agencija AFP.
RTS
Naučna fantastika je sada realnost
Eksperti za kloniranje iz Velike Britanije, Južne Koreje i SAD okupili su se kako bi razmenili iskustva i pronašli način za korišćenje matičnih ćelija u borbi protiv neizlečivih bolesti. Kako prenosi agencija AP, sastanak kome će prisustvovati Hvang Vu Suk iz Južne Koreje, Džerald Šaten iz Picburga i Ijan Vilmut, sa Roslin instituta u Škotskoj, „otac“ ovce Doli, dobio je oznaku „strogo poverljivo“ u naučnom svetu.
Leskovčanin doktor Miodrag Stojković sa instituta za ljudsku genetiku u Njukaslu, prvi Evropljanin koji je klonirao ljudski embrion, kaže za „Blic“ da je svrha sastanka u Južnoj Koreji da se uspostavi čvršća saradnja među ekspertima za kloniranje iz celog sveta:
„Mislim da nije dobro da se sastanci ove vrste održavaju pod velom tajnosti jer onda ljudi postaju sumnjičavi. Mi ovde u Njukaslu radimo sasvim drugačije, puštamo ljude u laboratorije i održavamo javne diskusije kako bi svi mogli da se upoznaju sa istraživanjima.“
Stojković ističe da je J. Koreja namerno izabrana za mesto sastanka jer su u toj zemlji nedavno doneti liberalni zakoni na polju kloniranja:
„Vlada u Seulu omogućila je naučnicima da se legalno bave istraživanjima o kloniranju, za razliku od Amerike gde postoje zakonska ograničenja. Verujem da doktor Hvang, jedan od pionira u ovoj oblasti, želi da produbi saradnju sa ostalim naučnicima za dalja istraživanja.“
Međutim, doktor Stojković kaže da je veoma teško proceniti kada će matične ćelije početi da se koriste u terapiji obolelih od za sada neizlečivih bolesti:
„Da ste me pre tri meseca pitali, rekao bih vam da će to biti za deset ili 15 godina. Sada nauka mnogo brže napreduje. Ono što je juče bila naučna fantastika danas je već realnost. U Americi bi veće sledeće godine trebalo da počne korišćenje oplođenih embriona matičnih ćelija za lečenje povreda kičmene moždine. Prema nezvaničnim informacijama koje su došle do mene, u Indiji su već započeli takve eksperimente. Ipak, nezahvalno je prognozirati budućnost.“
A. Petrović
blic
--------------------------------------------------------------------------------
|