offline
- Momcilo
- Legendarni građanin
- Pridružio: 26 Feb 2004
- Poruke: 2510
|
Mnogi prodavci automobila često se koriste neznanjem i nesigurnošću nedovoljno upućenih vozača, pa pokušavaju, recimo, Audi 100 TD iz 1988. da utrape nekom jadniku sa objašnjenjem kako je to u stvari TDI, i kako je to jedno te isto, sa jednim jedinim slovom "i" razlike.
Istina je, međutim, malo drugačija. Ljubitelji dizel motora su dugo morali da se zadovoljavaju modelima sa turbo punjačem, koji se pokretao kroz rad izduvnih gasova, i koji je dizelašima davao živost, uz još uvijek traktorski rad motora. Međutim, modeli sa Turbo Diesel motorom trošili su znatno više u odnosu na automobile sa običnim dizel agregatima – u proseku za četvrtinu. Takav motor nije mogao da dostigne životni vijek običnog dizel motora, a još uvijek je kaskao za benzincima, kako u ubrzanjima, tako i u maksimalnim brzinama. Ovo, jednostavno, nije bio motor za "natjerivanje" po auto-putu, mada je mogao da posluži za praćenje nekog jačeg benzinca – do treće bandere. Prvi automobil na svijetu koji je imao turbo dizel agregat sa direktnim ubrizgavanjem bio je Fiat Croma 2.0i.d.TD, koji je predstavljen davne 1988. godine. Ovaj automobil imao je izuzetno nisku potrošnju, ali se njegov motor, s druge strane, odlikovao grubim radom, a performanse su mu bile na nivou motora sa klasičnim turbo dizelom.
1991. godine Audi lansira TDI motor, što znači Turbo Direct Injection – odnosno, turbo dizel sa direktnim ubrizgavanjem. To je bio motor od 2.461 cm3, redni petocilindraš, koji je bio štedljiviji čak i od običnog dizela, i odlikovao se mirnim radom. Inženjeri Audija su ovo postigli ugrađivanjem osovine za uravnoteženje rada motora, što je posebno dolazilo do izražaja kada je motor hladan. Ovaj motor je imao pristojnu snagu i ogroman obrtni moment pri niskim obrtajima motora, koji je ovom Audiju omogućavao fantastična međuubrzanja – od 80 do 120 km/h u četvrtoj ili petoj brzini, koja nijesu mogli da postignu mnogo jači automobili sa benzinskim šesnaestoventilskim motorima. TDI motor je, jednostavno, napravio pravu revoluciju kada su u pitanju dizel motori, jer je omogućavao oštru vožnju uz malu potrošnju.
Motor TDI radi na principu direknog ubrizgavanja po sistemu pumpa-brizgaljka. Pumpa visokog pritiska šalje naftu putem cijevi do brizgaljki, koje ubacuju naftu direktno u cilindar, gdje se vrši sagorijevanje. Sama pumpa pomoću kompjuterskog procesora upravlja radom brizgaljki.
Kompjuter u hiljaditim delovima sekunde izračunava vrijeme i količinu ubrizgavanja u cilindre u zavisnosti od broja obrtaja u motoru, tako da pri umjerenoj – to jest, sporijoj – vožnji kompjuter mijenja odnos smješe i u cilindre ubacuje siromašniju smešu, kako bi potrošnja bila manja. To u praksi znači da, kada automobil vozite na pola gasa, pažljivo i bez jurnjave, potrošnja iznosi oko 7 litara nafte (odnosno euro diesela, koji je neznatno skuplji), na 100 km pređenog puta. Pri bržoj, forsiranoj vožnji, potrošnja ne prelazi 9 litara. Uporedimo samo taj podatak sa potrošnjom benzinskog motoroa slične snage, koji pri normalnoj (umjerenoj) vožnji troši 8,5 litara benzina, što je cifra koja se lako pretvori u 12 litara i više čim se papučica stisne malo jače (da i ne govorim o mnogo većem naprezanju benzinskog motora, što je u našim uslovima veoma bitno, jer se uglavnom kupuju manje-više isluženi atomobili 6-7 godina stari, sa oko 200 000 km-a iza sebe). U gradskoj vožnji, prednost je opet na strani TDI motora, a razlika je još izraženije, jer on postiže optimalnu radnu temperaturu brže nego bilo koji benzinski motor, tako da mu je vijek trajanja znatno duži (uz, razumije se, redovno održavanje). Na žalost, činjenica je da je nafta ili euro diesel na našim pumpama izuzetno lošeg kvaliteta, te vlasnici ovakvih vozila na našim putevima imaju velikih problema zbog čestih kvarova pumpi, koje jednostavno ne podnose naftu lošeg kvaliteta.
Skraćenice kao što su HDi, JTD, CDI, CRDi, TDCi, DITD, D-4D, dCi, DTI, TiD i D5 služe da označe isti (ne identičan) tip motora, koji se zove common-rail. Ovo su turbo dizel motori sa direktnim ubrizgavanjem, ali sa drugačijom tehnologijom od TDI motora. Navedene skraćenice su različite isključivo iz marketinških razloga, pa, na primer, imamo slučaj da jedan isti motor kod Peugeot-a i Citroën-a ima oznaku 1.4 HDi, a kod Forda oznaku 1.4 TDCi.
Tekst preuzet sa http://www.auto.cg.rs/FleshVijesti/Tekst11.htm
Nešto više o HDI motorima možete videti ovde http://www.mycity.rs/Automobilizam/Oznake-dizel-motora.html
|
