Ekologija
Reč ekologija potiče od grčke reči 'oikos'-dom što znači prebivaliste i 'logos' što znači nauka.
Pojam ekologija uveo je Charles Darvin 1856 u svojoj knjizi "Porijeklo vrsta".
Ekologija je prirodna i interdisciplinarna nauka, koja gradi svoje temelje u biologiji, geografiji, geologiji, fizici, hemiji i matematici.
U zadnje vreme, informatika igra veliku ulogu u sintezi i sabiranju ekoloških podataka.
Ekologija pokušava da pronađe odgovor i rešenje brojnim problemima okoliša koji nas sve više okružuju.
Nažalost, mnogi problemi današnjice su ljudskog porijekla. Prevoz, termoelektrane i sagorijevanje fosilnog goriva za razne svrhe su odgovorni za više od 50% zagađenja zraka.
Vode i tla sadrže sve veće količine raznih teških metala i pesticida. Nuklearne elektrane proizvode velike količine radioaktivnog otpada, čija manipulacija i odlaganje zahtijeva vrlo precizne mjere i standarde. Ovakvi problemi su samo par primjera.
Dakle, ekologija se suočava sa problemima u okolišu. Odgovori nisu uvijek evidentni ni jednostavni.
Kratka Istorija
Ekologiju je vrlo teško svrstati kao ostale, preciznije nauke, kao matematika ili hemija.
Početkom 20-tog stoljeća, naučnici iz raznih disciplina su se postepeno suočavali sa problemima čiji odgovor je zahtijevao sintezu iz dvije, ili čak tri razne nauke.
Pre toga, hemičari su se bavili isključivo hemijom, biolozi biologijom, fizičari fizikom.
Početkom 1960-tih godina, čuveni američki biolog, Rachel Carson, je napisala revolucionarnu knjigu, A Silent Spring (1962.): (Tiho Proljeće).
Centralna tema ove knjige je bila žestoka kritika upotrebe pesticida DDT, koji je prouzročio razne mutacije u brojnoj flori i fauni.
Ova knjiga je zabilježila visok broj prodaja i konzekventno je 'probudila' ekološku svijest.
Ukratko rečeno, ekologija je rođena u 20-tom stoljeću, mada se ipak može reći da su ekolozi, tj. da je ekološki prilaz problemima, postojao daleko prije toga.
Molitva šume
Čoveče, kad pored mene prođeš,
nemoj podići ruku ni na jedno stablo,
ni na jedan grm.
Nemoj me nepromišljeno ozlijediti.
Ja sam toplina tvoga doma
i ognjišta u hladnim zimskim noćima,
prijateljski hlad i štit od vreline ljetnoga sunca.
Ja sam drvo tvoje kolijevke,
sljeme tvoje kuće, daska tvojega stola,
postelja na kojoj spavaš i odmorište večnog počinka.
Čovječe, poslušaj me i usliši molitvu moju:
Ne ruši me nepotrebno,
ne spaljuj me nepažnjom, ne sijeci me nerazumno,
ne ozlijedi me bezobzirno.
Očuvaj me za svoju djecu!
izvor - bs.wikipedia.org/wiki/Ekologija
|