offline
- natrix
- Zauvek prijatelj foruma
- Pridružio: 21 Nov 2007
- Poruke: 2196
|
O slobodi i neslobodi
Čovek nije slobodan u fizičkom i materijalnom smislu, nije čak ni u intelektualnom uvek slobodan . U duhovnom i svetu misli još jeste- kreativno mišljenje, maštanje, sanjarenje, duhovno lično usavršavanje i neformalno obrazovanje.
Kroz istoriju, sloboda-nesloboda je bila različito definisana. Sloboda je kad ne postoji nikakva prisila nad čovekom i kad ima pravo na izbor, slobodu govora, mišljenja, kretanja...O slobodi i neslobodi su davali svoje stavove kroz istoriju, filosofi, mistici, političari, vojskovođe, religiozni ljudi, naučnici i iz oblasti društvenih i prirodnih nauka.
Sloboda može biti duhovna, intelektualna, krativna, fizička.
U globalu, negira se čovekova individualnost, naročito kad su u pitanju totaltarni režimi, ili opšta pravila ponašanja, ili način života u jednoj zemlji koji ne znači da je i pravi izbor, naročito ako je nametnut od strane vladajućih režima, koji umeju da manipulišu sa svojim narodom na razne načine-mediji, informacije, zamena teza, indokrtinacija, manipulacija podatcima, činjenicama, istorijom...
Tako da čovek bi po pravilu trebalo da ima dva izbora, kad je u pitanju sloboda: da pristane svojom voljom ili nepristane na nešto u životu.
Čovek treba da se oseća slobodno i kao prirodno i kao društveno biće..al u tom smislu ne može da se govori o bezuslovnoj slobodi jer postoje i neke norme, moral-lični i društveni, pravila koja regulišu određena destruktivna ponašanja. Da je više slobode u savremenom društvu nije ni malo tačno, iako bi razvojem opšte svesti bilo logično da je tako...A to da, čovek, nije slobodan u savremenom dobu ima dosta pokazatelja, većine je sam čovek itekako svestan.
Šta su neki od poznatih mislilaca kroz istoriju rekli po pitanju slobode i ne-slobode, :
Citat:-Čovek postaje slobodan svojom odlukom, otporom i nepristajanjem. – Meša Selimović
-Odreći se svoje slobode, to znači odreći se svakog svojstva čoveka, čovečanskih prava, čak i svoje dužnosti... Oduzeti svaku slobodu svojoj volji znači oduzeti svaku moralnost svojim delima— Ruso
-Od slobodnog čoveka ne može se napraviti rob, jer je slobodan čovek slobodan i u zatvoru. – Platon
-Sve se čoveku može uzeti, osim poslednje od ljudskih sloboda – pravo na izbor stava u bilo kakvim datim okolnostima, pravo na izbor vlastitog puta. – Viktor Frankl
-Ameriku nikada neće uništiti s vana. Ukoliko propadnemo i izgubimo svoje slobode to će biti samo zato što smo već uništili sami sebe.- Abraham Linkoln
-Čovek je slobodan ako može da izabere, a može da izabere ako dovoljno zna da bi mogao da uporedi.- Karl Marks
-Sloboda je moja nezavisnost i usmerenost moje ličnosti iznutra; sloboda predstavlja moju stvaralačku snagu, a ne izbor između ispred mene postavljenih dobra i zla, već moje sopstveno stvaranje dobra i zla. Sa slobodom je povezana i tema o čoveku i stvaralaštvu. –Berđajev
Kad je Berđajev u pitanju, ruski filosof i kritičar egzistencije, za njega je sloboda bila osnova svega, mišljenja i duha. Za Berđajeva je sloboda uslov egzistencije. Al takođe je razlikovao i dobro i zlo i kad je po tom pitanju o slobodi reč.
Berđajev je takođe smatrao da sve što je ortodoksno, bilo u politici, religiji, i društvu, koči čoveka, i da je vrsta pritiska i stega kad je u pitanju pojedinac.
Sloboda je neophodan uslov za čovekovo stvaralaštvo. Da bi čovek stvarao: umetnost, nauka, mora biti nesputan, mora biti oslobođen od ocenjivanja i uticaja društva, unapred formiranih stavova...
Al čovek može biti unutar sebe slobodan, a da se fizički i materijalno oseća da je pod stegama, i to društva u kome živi...Da bi se oslobodio potrebne su revolucije, u kulturnom, duhovnom, društvenom smislu - revolucije svesti...
Ni sam Berđajev ili Spinoza, se nisu, svaki u svom vremenu, osećali slobodno u fizičkom smislu i intelektualnom...u protivnom ne bi tumačili stvarnost na način na koji jesu i nalazili mane načinu života tad...
Sloboda je u biti čoveka kad je bilo koje delanje u pitanju, al tu opet mora da se razlikuje delanje kad je u pitanju dobro i kad je u pitanju zlo.
Ako čovek postupa po pravdi, istini, savesti, odgovorno, svesno, moralno, i etički, onda se to može nazvati konstruktivnom slobodom, destruktivna je koja ne služi ni društvu ni pojedincu na kraju.
Čovek ima pravo na slobodu mišljenja, da se predomisli, promeni svoj stav vremenom, da svoje odluke realizuje vodeći računa o dobrobiti sebe samog i zajednice u kojoj živi...
Oni na koje se vrši pritisak ili nešto moraju ili moraju po svaku cenu ili ih neko osuđuje i to bez argumenta, osećaju se sputano.
Osoba koja ceni slobodu nikad se neće moći navići na bilo koju vrstu ropstva i nasilja, bilo fizičkog, materijalnog emocinalog, socijalnog....
Apropo ograničavanja nečije slobode Spinoza, koji je u svoje vreme važio za retkog pojedinca koji je argomentovano rušio i lomio stege lokalne zajednice i bio zbog toga progonjen:
Prema Spinozi, suprotno slobodi, nije nužnost već prinuda.
Danas smo mnogo manje slobodni nego pa i pre pet deset trideset godina...Tačnije uopšte nismo slobodni.
A zašto?
Ima mnogo primera u svakodnevnom životu i kod nas i u svetu:
robujemo tehnici, sam kompjuter ljudima na osnovu toga šta pretražuju, vrši selekciju i nudi sadržaje koji nas zanimaju.
Nije preporučljivo da se ostave diskutabilni komentari u vezi nadređenih ili pred šefovima ili njihovm uhodama da ne bi radnik koji je doživeo nepravdu, ili mobing, dobio otkaz zbog koga ne bi mogao da izdržava svoju porodicu...
Nije sloboda ako ne može čovek da se zaposli bez neke veze, učlanjenja u političku stranku, neku NVO, mita...
Jedna sloboda naspram nekoliko stotina nesloboda...
Uveli su upravnike u zgradama i time doveli do toga da zgrada postane pravno lice, i to je gubitak slobode takođe... Osim upravnika postoje i uteričvači dugova, komunalna policija sva ta zanimanja koja su izmišljena da se čovek gde god da je, ne oseća slobodno, jer se uvek oseća da ga neko posmatra, vreba...to je klasičan osećaj neslobode. Ako se ne uplati zdravstveno osiguranje čovek ne može da se leči, ako ne plati neku kaznu, ne može da dobije lična dokumenta...
Uveli su parkinge i mesečna naknada za parking stanara, ispred zgrada koje su decenijama bile slobodne za parkiranje, i sad zgrada koja postoji na jednom mestu skoro stotinu godina, do pre neki dan to je bio slobodan prostor državnog zemljišta za parkiranje koji kako takav sleduje zgradi kao i dvorište i onda se neko seti da to više ne može da bude, jer je država našla još jedan način da puni svoju kasu na grbači fizičkih lica, i nikom ništa svi ćute...
Previše zakona čoveka čini napetim naročito u saobraćaju, pa stoga imamo jedan paradoks današnjice-što je više represivnih i kaznenih zakona u saobraćaju sve je više saobraćajnih udesa i prekršaja...nije valjda da su ljudi postali toliko mazohistični i hazarderi, i da im se život baš toliko smučio da ginu i budu povređeni...
Kod definisanja slobode-neslobode danas uključuje se sve živo: mediji, informacije, strah, poređenje sa drugima, indokrtinacija, socijalni status i predrasude, novac, tehnika, moda, pomodarstvo, šta drugi misle o nama, malograđanštinu, ružičastu produkciju,rijaliti program, trivijalnost i neukus, turske serije, hranu, hedonizam, prestiž, dugme lajk, instagram, smart telefon, razne aplikacije, zavisnost od pohvala, nemogućnost da prosečna porodica živi od svojih plata, opušteno, bez stresa i neizvesnosti, više želja nego što su mogućnosti, previše vremena provodeno na poslu, nema slobodnog i bezbrižnog odlaska u školu dok postoji vršnjačko nasilje, nesloboda uključuje i profesore na fakultetima i isključivo učenja iz njihovih udžbenika čime student nema pravo u startu da izgradi svoj stav i viđenje, uključuje i nečiju sujetu i oholost i gordost, prisilu, nametanja, prepotentnost, narcisoidnost, sadiste, uključuje manipulaciju u politici, ekonomiji, sa resursima, uslovljavanje od strane velikih i dominantnih sila na političkoj, ekonomskoj geostrategijskoj svetskoj sceni...
O robovanju novcu i robovanju strahu i ideologiji :
Citat:-Novac koji čovek ima jeste oružje slobode. Novac za kojim čovek trči, jeste oružje ropstva. –
Žan Žak Ruso
-Onaj ko prevlada svoje strahove biće istinski slobodan. –
Aristotel
-Bolje umreti boreći se za slobodu nego robovati celog života. -Bob Marli
Potrebno je samo stvari nazvati pravim imenom, i stati iza toga, da smo ili /da li smo/ svesni ili nesvesni robovi današnjice, i šta činimo ili ćemo učiniti da ne budemo ne-slobodni.
Filosofski je ćutati;
Al je u duhu slobode reći
|