|
Izvor: Beta
Vašington -- Džinovske vetrenjače duž padina američkih planinskih masiva izazivaju žučne rasprave koje su sukobile vodeće zaštitnike prirode.
Energija iz vetra naglo je porasla 2005. godine i postala privlačna sila čim su cene prirodnog gasa i nafte skočile na rekordne visine. Poboljšana tehnologija, federalni poreski krediti i pritisak za korisćenje čistih energetskih izvora, pomogli su da se vetrenjače razmahnu od jednog okeana do drugog.
Ali, energija vetra je stavila na muku zaštitnike životne sredine koji podržavaju struju dobijenju bez prljanja, ali su sve nervozniji kako umnožena krila vetrenjača ubijaju sve veći broj ptica i slepih miševa.
Industrija vetrenjača je, kako navodi AP, prošle godine dodala oko 2.500 megavata električne struje američkoj mreži, što je rekordno povećanje od 35 proceneta. Danas vetar u SAD proizvodi više od 9.200 megavata u 30 država, što je dovoljno da zadovolji potrebe 2,4 miliona prosečnih američkih domova.
Energija vetra i dalje ipak daje manje od jednog proceneta struje u SAD, ali sručnjaci kažu da će vetar dati najmanje pet proceneta do 2020.
"Izvori vetra u SAD ravni su izvorima nafte u Saudijskoj Arabiji", ističe Tom Grej, zamenik direktora Udruženja za energiju vetra. "Vetar je vodeći strateški nacionalni izvor i moramo uložiti sve napore da ga razvijemo". Zaštitnička grupacija Grinpis tvrdi da će projekat na vetar zadovoljiti potrebe regiona za energijom na, za prirodu, prijateljski način.
Međutim, u Kanzasu, konzervatorske grupe traže od države da napiše pravila za razvoj energije iz vetra, strahujući da će sve veći broj farmi na vetar ugroziti poslednje ostatke američke prerijske trave i ptičjeg stanovništva. Vetrenjače su raspalile pritužbe širom zemlje da stvaraju buku, kvare vidik i ubijaju životinjski svet, uključujući hiljade zakononom zaštićenih ptica u Kaliforniji. U Merilendu, država je našla za shodno da ograniči visinu vetrenjača na 126 metara na grebenu najviše planine u državi strahujući od njihovog uticaja na retke vrste.
S druge strane, zagovornici vetrenjača tvrde da je minimalan broj ptica koje stradaju od krila vetrenjača, mada je na nekim mestima bilo više pogibija. Takođe kažu da je vizuelni utisak daleko manje oštar od drugih formi energetskih postrojenja, kao što su, naprimer, tornjevi za naftu.
Energija vetra će ove godine smanjiti izbacivanje u atmosferu oko 3,15 milijarade kilograma ugljendioksida, koliko na drumove i ulice izbaci 500.000 teških vozila, navodi Udruženje za energiju vetra: "Kada bismo samo mogli da vetrenjače učinimo nevidljivim, zadovoljili bismo svakoga".
|
,tako da...ostavicu ga neko vreme ovde da vidim sta sa njim, mada mislim da bi bolje lezao u oglasima 
