Veruje se da holestaza u trudnoci nastaje kada hormoni placente preplave jetru predisponirane trudnice i dovedu do poremecaja metabolizma zucnih kiselina. Ucestalost znatno varira u svetu i krece se u Evropi oko 1/200.
O cemu se radi?
Dolazi do povisenja zucnih kiselina u krvi sto dovodi do svraba koze pa i zutice kod trudnice, najcesce u poslednjem trimestru. Uprkos tome direktnog rizika za trudnicu nema i simptomi se veoma brzo povuku posle porodjaja. Doduse, moguce je da usled poremecaja metabolizma zuci dodje do snizene apsorpcije K vitamina i posledicne sklonosti ka krvarenju posle porodjaja. No, to je moguce prevenirati kontrolom i nadoknadom K vitamina. Svrab se uspesno leci simptomatskom terapijom.
Rizik za bebu je nazalost znacajan. Jetra nerodjene bebe ima skromne metabolicke mogucnosti 'ciscenja' krvi od zucnih kiselina i prakticno potpuno zavisi od majcine jetre. Rizik za bebu korelira sa nivoom zucnih kiselina. Drugim recima: sto je nivo kiselina visi--beba je vise ugrozena.
Uzima se da je preko 10micromol/L vec holestaza ali velika opasnost za bebu pocinje tek kada nivo zucnih kiselina u krvi trudnice dostigne ili premasi 40micromol/L.
Trudnica sa holestazom mora da se stoga najpazljivije prati.
Jedna od zastitnih mera je npr indukcija prevremenog porodjaja u poslednjim nedeljama trudnoce da bi se beba sto krace izlagala povisenom nivou zucnih kiselina.
|