Čimpanze bi mogle skrivati ključne informacije za rat čovječanstva protiv virusa AIDS-a, no ti bi majmuni mogli biti istrebljeni prije nego što otkriju svoju tajnu.
Paul Sharp, vodeći stručnjak za genetiku s nottinghamskog sveučilišta, upozorio je u srijedu na konferenciji o AIDS-u održanoj u Durbanu u Južnoj Africi kako posljednja istraživanja pokazuju da su čimpanze, najbliži živi srodnici ljudske vrste, važan ali sve ugroženiji izvor informacija za znanstvenike koji nastoji bolje shvatiti HIV, virus koji uzrokuje AIDS.
Populacija čimpanza zaražena je virusima koji su vrlo slični redu HIV-1 virusa koji je najčešći među ljudima. Za razliku od ljudi kod čimpanza AIDS, međutim, ne dolazi do razvijenog stadija a to predstavlja tajnu koja intrigira znanstvenike koji se nadaju da će otkriti kako usporiti ili zaustaviti ovu smrtonosnu bolest među ljudima.
"Ako shvatimo čimpanze možda možemo i bolje razumjeti kako virus pogađa ljude. Naravno, to moramo učiniti prije no što čimpanze postanu istrijebljena vrsta", rekao je Sharp.
Neki istraživači se boje da bi afričke čimpanze mogle nestati za sljedećih 50 godina, a neke podvrste čak i prije, jer ih se lovi radi mesa i ugrožava uništavanjem šuma i bolestima.
Sharp je rekao da istraživači vjeruju da su se čimpanze izvorno zarazile svojom verzijom HIV virusa, poznatom kao SIV, od drugih majmuna te da su, barem u početku, vjerojatno imale simptome poput onih kod AIDS-a koji su mogli dovesti do smrti.
Sada se vjeruje da je virus evoluirao i postao manje smrtonosan, što, smatra on, nije vjerojatno s obzirom na razdoblje inkubacije, ili su same čimpanze u tijelu razvile strategije za ublažavanje virusa ili otklanjanje njegovog utjecaja na imunitet.
Takav prirodni mehanizam borbe protiv bolesti možda je već počeo kod nekih skupina ljudi, rekao je Sharp napomenuvši da su istraživanja otkrila izolirane, do sada neobjašnjene, slučajeve pojedinaca gdje zaraza HIV-om ne napreduje istom brzinom kao u većini slučajeva.
No kako bi se taj proces potpunije shvatio i možda našli načini da ga se ubrza, bit će potrebno jasnije vidjeti što se događa kod čimpanzi zaraženih SIV-om, rekao je Sharp i napomenuo kako se tako može doći do ključa za uspješno liječenje ljudi.
Sharp je dodao i da su posljednja istraživanja genetske povijesti HIV virusa potvrdila da je virus najvjerojatnije prvi put prešao na ljude u zapadnoj Africi, moguće u Kamerunu, još tridesetih godina 20. stoljeća, ali su prvi slučajevi bili tako rijetki da su bila potrebna desetljeća da se utvrdi koliko je stvarna opasnost od te bolesti. Virus je vjerojatno svoje prvo uporište među ljudima našao nekoliko desetljeća kasnije kada je došao u veća urbana područja, najvjerojatnije u Kinšasu u Kongu, rekao je Sharp.
"Ono što znamo o tome kako virus evoluira ne predstavlja dobru vijest za liječenje i cjepiva... bit će vrlo teško", ocijenio je Sharp.
Hina
10.06.2005.
|