Smokva je mediteranska biljka.
Još stari Grci su je smatrali vrlo lekovitom, a Rimljani svetom voćkom, neobičnog izgleda.
Iako su sušene smokve dostupne tokom cele godine, sveže koje su mesnate, sočne, slatke nezamenljive su kad im je sezona. Mogu se držati u zamrzivaču i koristiti za poslastice.
Blagotvorno dejstvo smokvi počinje od lečenja akni i bubuljica do kašlja, zubobolje, rana na koži, nesanice, kostobolje, ubijaju viruse, štiti od stresa, za čišćenje arterija kad se drže u jabukovom sirćetu i potom pojedu.
Smokve su bogate vlaknima, beta karotenom, A, C, E i K vitaminima, kalcijumom, gvodžem i drugim mineralima.
Jedno su od najslađih voća, bogate fruktozom, jedna od najhranjljivih namirnica odnosno vrsta voća…
Kao suve, smokve, daju energiju i sitost pa se mogu nositi na putovanja i kad se boravi u prirodi, u sezoni prehlada, kad je prisutan stres i iscrpljenost…
One su niskokalorično voće jer na 100 grama sadrže svega 74 kalorije.. Suve smokve su kaloričnije jer sadrže 249 kalorija u 100 grama.
Od smokava se može pravi slatko, marmelada, mogu se čuvati sveže i u zamrzivaču.
Jedno od najlepših poslastica je slatko od smokava.
Od suvih smokava prave se poslastice, razni kolači- kuglice, nadevi za oblatne, rolati…
Dobro se slažu sa medom, maslinovim uljem.
Al i u slanoj kombinaciji sa pršutom i sirom.
|