Poslao: 26 Jun 2019 09:21
|
offline
- Pridružio: 03 Feb 2013
- Poruke: 276
|
Sirius :: У две фунте стане шпиритус (може било који алкохол, чак и колоњска вода ако нема баш ништа друго), а у ону четврт стају житарице, односно ферментацони део (раж, овас, пшеница, кедар, кромпир, било шта), нешто глицерина, шећера и - ето ти ујутру мутне вотке, самогоњке. Права вотка је мутна.
Иначе, ако нисте знали - вотка има век трајања! Кад је отворите (дођу, рецимо, неки гости) и ваздух допре у флашу, она после шест месеци губи својства (зато што је ферментацијом добијена, а не дестилацијом, када има неких и на бази дестилације). Наравно, код Руса отворена вотка не доживи ни пола дана.
Špiritus = etil alkohol
Nastaje tako što kvaščeve gljivice pretvaraju šećer u alkohol koji se destilacijom izdvaja... Koncentracija alkohola od preko 20% ubija gljivice kvasca i fermentacija prestaje.
Ako nije poštovanom Sirijusu problem da malo pojasni ovaj deo. Ja dosta radim fermentaciju i destilaciju ta mi se ovo nikako ne uklapa ni u teoriju, a još manje u praksu.
PS ako me tačno uputite u recept možda me motivišete da proizvedem neku simboličnu količinu votke pod nazivom "MC votka" ili "Sirijus votka"... na poklon zainteresovanim članovima
|
|
|
Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
|
|
Poslao: 26 Jun 2019 09:37
|
offline
- ivance95
- AMF pripravnik
- Pridružio: 04 Jul 2011
- Poruke: 5424
|
_Sale ::Ako se dobro sećam, problem koji je na onaj svet poslao više desetina ljudi je bio jer je za “Zozovaču” korišćen denaturisani alkohol.
Dakle, ako ne grešim, špiritus sam po sebi nije otrovan, osim ako se koristi u abnormalnim količinama.
Ili grešim?
Koliko ja znam, problem u "Zozovači" je bio metil - alkohol, ali možda grešim. Moguće i da je korišćen denaturisani alkohol.
Špiritus nije otrovan, špiritus je u suštini "čisti" etanol, koliko to može biti. Sadrži više od 95% etanola, ali svakako ne više od 97%, pošto se u tom obliku ne može dobiti čistiji etanol. Kao što Sirius reče, nije opasan, sve dok se čovek ne prepije, kao i bilo koje alkoholno piće.
U denaturisani alkohol se osim špirita, tj. etil - alkohola, dodaju i metil - alkohol, denatonium - benzoat, aceton i sl. Neka jedinjenja boje, neka daju gorak, neka kiseo ukus, i na taj način sprečavaju konzumaciju konzumaciju. I koliko ja znam, skoro je nemoguće izdvojiti čist etanol iz njega.
|
|
|
|
Poslao: 26 Jun 2019 13:29
|
offline
- Sirius
- Moderator foruma
- Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
- Pridružio: 17 Maj 2006
- Poruke: 18632
- Gde živiš: I ja se pitam...
|
ikan ::Sirius :: У две фунте стане шпиритус (може било који алкохол, чак и колоњска вода ако нема баш ништа друго), а у ону четврт стају житарице, односно ферментацони део (раж, овас, пшеница, кедар, кромпир, било шта), нешто глицерина, шећера и - ето ти ујутру мутне вотке, самогоњке. Права вотка је мутна.
Иначе, ако нисте знали - вотка има век трајања! Кад је отворите (дођу, рецимо, неки гости) и ваздух допре у флашу, она после шест месеци губи својства (зато што је ферментацијом добијена, а не дестилацијом, када има неких и на бази дестилације). Наравно, код Руса отворена вотка не доживи ни пола дана.
Špiritus = etil alkohol
Nastaje tako što kvaščeve gljivice pretvaraju šećer u alkohol koji se destilacijom izdvaja... Koncentracija alkohola od preko 20% ubija gljivice kvasca i fermentacija prestaje.
Ako nije poštovanom Sirijusu problem da malo pojasni ovaj deo. Ja dosta radim fermentaciju i destilaciju ta mi se ovo nikako ne uklapa ni u teoriju, a još manje u praksu.
PS ako me tačno uputite u recept možda me motivišete da proizvedem neku simboličnu količinu votke pod nazivom "MC votka" ili "Sirijus votka"... na poklon zainteresovanim članovima
Могу да објасним. Сасвим сам сигуран да није реч о шпиритусу који ви хемичари познајете, већ да је то за кућну употребу. Као што има медицински петролеј, петролеј за лампе, итд, итд. тако они ту ''твар'' зову шпиритус (спиртное), како год да то има састав односно хемијску структуру.
Нисам у том смислу хтео да цепидлачим. Једноставно - кућни шпиритус.
Уосталом, ево га... Има их педесет врста...
https://dic.academic.ru/dic.nsf/fre_rus/120434/.....86;е
|
|
|
|
Poslao: 26 Jun 2019 13:56
|
offline
- Pridružio: 03 Feb 2013
- Poruke: 276
|
Nisam baš mislio na deo o špiritusu. To je meni više nego jasno, nego:
"а у ону четврт стају житарице, односно ферментацони део (раж, овас, пшеница, кедар, кромпир, било шта)"
Tu nema šta da se fermentiše kada se stavi u špiritus, sem možda da alkohol izvuče aromu???
A pre toga se može od ovog nabrojanog dobiti špiritus, ali mora da se prvo enzimima skrob pretvori u šećer, pa onda fermentacija...
I onaj deo sa da se gubi svojstvo zato što se nešto dobija fermentacijom, a ne destilacijom???
E, ako ne znaš, kaži, da se ne citiramo i ne vrtimo u krug oko detalja. Nije mi cilj da ispadnem pametniji, nego da naučim kako se vodka pravi.
|
|
|
|
Poslao: 26 Jun 2019 14:11
|
offline
- Sirius
- Moderator foruma
- Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
- Pridružio: 17 Maj 2006
- Poruke: 18632
- Gde živiš: I ja se pitam...
|
ikan ::Nisam baš mislio na deo o špiritusu. To je meni više nego jasno, nego:
"а у ону четврт стају житарице, односно ферментацони део (раж, овас, пшеница, кедар, кромпир, било шта)"
Tu nema šta da se fermentiše kada se stavi u špiritus, sem možda da alkohol izvuče aromu???
A pre toga se može od ovog nabrojanog dobiti špiritus, ali mora da se prvo enzimima skrob pretvori u šećer, pa onda fermentacija...
I onaj deo sa da se gubi svojstvo zato što se nešto dobija fermentacijom, a ne destilacijom???
E, ako ne znaš, kaži, da se ne citiramo i ne vrtimo u krug oko detalja. Nije mi cilj da ispadnem pametniji, nego da naučim kako se vodka pravi.
Знам, наравно, зато сам и писао. Правио сам је. И добро је што тако питаш. Заборавио сам да напишем да се у тај ''активни'' део (наши стари су то звали ''маја'') ставља и глицерин. Течни. Неколико капи. Можда сам га и споменуо, вратићу се после да видим. Дакле, поуздано се сећам - стављали смо: глицерин, нешто шећера, пшеницу (она нам је била најлакша за рад) нешто мало цитрона (лимунова киселина, пре је могла да се купи или у зрнцима, или у течности и стварно је пакована у амбалажу величине , боје и изгледа лимуна!). Пшеница се опере, процеди, просуши и убаци у ''мају'' и све то у флашу. Ујутру имаш самагоњку.
Други део питања- немам одговор како се то дешава, али то зна сваки Рус (а сад и Срби са форума). Када отвориш флашу вотке мора да се попије или је бациш после шест месеци. Зашто? Можда кисеоник има утицај на састав. То већ не умем да ти одговорим , али то је код њих азбука.
Студио?
|
|
|
|
Poslao: 26 Jun 2019 14:19
|
offline
- Pridružio: 03 Feb 2013
- Poruke: 276
|
Samo još jedno pitanjce.
Koliko pšenice se stavlja i valjda procedite ujutru ili zrnca stoje dok se ne popije sve?
|
|
|
|
Poslao: 26 Jun 2019 15:15
|
offline
- ivance95
- AMF pripravnik
- Pridružio: 04 Jul 2011
- Poruke: 5424
|
Što se otvorenog pića tiče, jednostavan primer je vino. Dugo otvoreno vino, koje je došlo u dodir sa kiseonikom, pretvara se u vinsko sirće. Preporučuje se da se vino nakon otvaranja popije za manje od nedelju dana. Na taj način se nekada proizvodilo vinsko sirće.
Alkohol, u ovom slučaju etanol, C2H5OH, u prisustvu molekula kiseonika, stvara aldehid CH3CHO i vodu, aldehid dalje reaguje sa kiseonikom, i stvara sirćetnu kiselinu CH3COOH
Kod votke, viskija itd. je to vreme duže, pošto je procenat alkohola veći, ali i dalje postoji sličan proces nakon što se omogući dotok kiseonika...
Destilati ne sadrže mikroirganizme koji bi pokrenuli taj proces, dok su oni u fermentaciji neophodni.
Neka me neko ispravi ako grešim.
|
|
|
|
|