Plah i plahovit

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Da li imaju isto značenje? Nekako sam uvek mislila da je plah - plašljiv, a
plahovit - impulsivan.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Može li ovako? Sken je iz velikog Rečnika srpskoga jezika Matice srpske.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Veliko hvala, Sirius.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Molim. Izvini što nisam stigao da pogledam i kod Vuka, sad si i mene zainteresovala za istorijat i konotacije ove reči.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Evo jednog primjera za plahovito:

Kolo, kolo, naokolo, vilovito, plahovito, napleteno, navezeno, okiceno, zacinjeno... (B. Radičević - Đački rastanak)

Zavisno od konteksta, plahovito može biti "impulsivno."

Evo primjera za plah čovjek:

- Neću, rekao je Hasan, odbijajući nešto - Nemam ni vremena ni volje.
- Mislio sam da si hrabar.
- Kad sam rekao da sam hrabar? Ne vrijedi ti da me podbadaš. Neću da se miješam u to. A bolje bi bilo da se ni ti ne miješaš.
- Plah, tvrdoglav, nikakav - zaključio je starac tiho.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Citat:- Neću, rekao je Hasan, odbijajući nešto - Nemam ni vremena ni volje.
- Mislio sam da si hrabar.
- Kad sam rekao da sam hrabar? Ne vrijedi ti da me podbadaš. Neću da se miješam u to. A bolje bi bilo da se ni ti ne miješaš.
- Plah, tvrdoglav, nikakav - zaključio je starac tiho.

Ovo je lepo podsećanje na roman, jezik kojim je napisan i psihološku karakterizaciju likova (u ovom slučaju Hasana).

To je povezano sa onim što me interesuje, a gornji primer je verovatno bio samo povod. Naime, ako je plahovit čovek istovremeno i plah (semantički), da li je naglost, plahovitost u postupcima i reakcijama izraz plašljivosti (psihološki)? Trapavo postavljam pitanje u vezi s onim što me zapravo zanima, a to je veza između semantičke i psihološke (kognitivne i afektivne) ravni jezika.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

„Riječi mogu iskazati kako djeluju.“
Zanimljiv rad Eugene T. Gendlin, Chicago – na ovom linku:
http://www.focusing.org/croatian1.html

Priznajem da nisam baš najbolje razumio pitanja. Ipak, pokušaću odgovoriti.

Rekao bih da se može reći da je plahovit čovjek istovremeno i plah čovjek, samo ukoliko imamo dodatne informacije o konkretnoj situaciji. Čak i semantički!!!!!
Jedna riječ ima više semantičkih aspekata, samo jedna riječ prosto vapi za dodatnim pojašnjenjima, glagolima....
Ako izgovorim: „plahovito“ – osjećam da sam izgovorio samo jednu riječ koja je u značenjskom smislu invalid. Bez informacije šta i zbog čega je plahovito, sama riječ ništa ne kazuje, izuzev možda potvrde da smo u stanju da je izgovorimo.

Drugi dio pitanja je mnogo interesantniji. Pojašnjenja veza u nivou semantičke i psihološke ravni jezika.

Čini mi se da je ovo baš preširoka oblast o kojoj bi se moglo nadugo pričati.

Pjesma Đ. Jakšića „Otadžbina“ naprsto vrvi od suglasnika „r.“

„I ovaj kamen zemlje Srbije,
Što preteć suncu dere kroz oblak,
Sumornog čela, mračnim borama,
O vjekovječnosti priča dalekoj,
Pokazujući nijemom mimikom,
Obraza svoga, brazde duboke.“

Slovo „r“ je kao metak. (ra-koje se ponavlja kao rafal) a kompletna pjesma kao mitraljez. Ona rafala.
Sa ovim slovom „r“ ona nikako ne može biti balada.
Ona i kod slušaoca budi takvu vrstu emocija koju je Jakšić želio, možda nesvjesno ispisujući znakove koji imaju vrlo precizan i jasan kognitivni karakter.

Na primjeru nadimaka, ova semantičko-psihološka relacija još je izražajnija.

Ko god je upoznao osobe sa nadimcima: Kobac, Žabac, Lijepi, Brzi itd. Vrlo brzo shvata da sve te riječi daju indikatore, kakva bi osoba mogla biti. Vjerujem da su toga svjesni i oni koji dobrovoljno, a ponekad čak i ponosno nose svoje nadimke.
Naravno, čak i ove nadimke moramo posmatrati u „kontekstu osobe.“ Ako je Brzi bivši atletski šampion, makar i na regionalnom nivou, jasnije je o kakvoj osobi se radi.
Brzi će vjerovatno (i zbog svog nadimka), čitav život pokušavati da dokaže da je brz, ili makar da je nekada bio brz (ako se radi o šampionu u penziji).

Ipak, nekako mi se čini da je svako otkriće u oblastima jezik – psihologija, daleko od svega što svako od nas proživljava. Kao što na onom (gore ponuđenom linku pročitah), pojmovima izražavamo osjećanja koja su šira od svih poznatih pojmova. Valjda zbog toga, mnogi i nemaju nikakve riječi. Zbog toga ću, do slijedećeg odgovora – zaćutati.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Citat:„I ovaj kamen zemlje Srbije,
Što preteć suncu dere kroz oblak,
Sumornog čela, mračnim borama,
O vjekovječnosti priča dalekoj,
Pokazujući nijemom mimikom,
Obraza svoga, brazde duboke.“

Bojim se da si naveo primer (poeziju) koji ja ne mogu stručno da objasnim, nadam se da će se javiti neko ko je kompetentan. Uz opasnost da budem pretenciozna, mislim da strofa iz pesme koju ti navodiš izaziva taj efekat (asocijaciju na rafal, mitraljesku ili kakvu već paljbu) zvučnošću, ponavljanjem foneme (izvinjenje svima zbog toga što ne vladam stručnim jezikom lingvistike i poetike, govorim kao laik), a ne semantički u prvom redu.

Dakle, ti govoriš o efektima koje poezija izaziva u čitaocu, slušaocu (emocionalni doživljaj, impresije, asocijacije), a ja o značenjima, smislu reči i pojmova. Ne o kontekstu izraza ili njegovoj recepciji, nego o dubljem planu - strukturalnom, ne znam kako drugačije da ga nazovem - na kojem se uspostavlja sadržaj pojmova.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Evo skenova za čitanje i uživanje. Vukov ''Rječnik''.

• 0Niko još nije pohvalio poruku.
  Registruj se da bi pohvalio/la poruku!

Zanimljivo , zaista nisam znala za ovo "lascivno" značenje plahovanja - lascivire.