srpski rečnik

3

srpski rečnik

offline
  • Pridružio: 14 Dec 2007
  • Poruke: 49

Ali je svuda Vukov "Rječnik", a ne "Riječnik"!



Registruj se da bi učestvovao u diskusiji. Registrovanim korisnicima se NE prikazuju reklame unutar poruka.
offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18651
  • Gde živiš: I ja se pitam...

tarailo ::Ali je svuda Vukov "Rječnik", a ne "Riječnik"!

U pravu si. Taj oblik sa umetnutim samoglasnikom došao je u mene s majčinim mlekom. U Ovačarsko-kablarskoj klisuri vole da malo otegnu... Very Happy Evo, već skoro trideset i nešto godina ''Vukov rječnik'' verno služi u mojoj biblioteci, a nikada nisam obratio pažnju na to da nema tog vokala. Hvala za primedbu.



offline
  • Pridružio: 23 Avg 2007
  • Poruke: 95

tedy: „svaki pojedinačni komad sitne stoke - naročito ovca i koza“.
U bugarskom jeziku rječ " brav" ima isti značaj.
Sorelag, šta znači u srpskom jeziku rječ " baština"? Interesantno je to da rječ " баща"( otac) nije staroslovenska, nego potiče iz jezika starih bugara.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2005
  • Poruke: 2408

Evo ovako, zamolićemo Siriusa da proveri u Vukovom "Rječniku" da li se javlja reč baština i kako se objašnjava.

A ja ću probati da odgovorim onoliko koliko znam i bez pozivanja na ijedan rečnik jer mi nije pri ruci. Baština je očevina, imanje koje se nasleđuje po očevoj liniji. U srednjovekovnim dokumentima u Bosni javljaju se izrazi "plemenito", "djedina", "plemenština", "plemenita baština". Istoričari i pravnici su intepretirali izraze kao oznake za ustanovu, tj. oblik zemljišne svojine i porodično nasledno dobro u vlasteoskim rodovima ili bratstvima. Prvobitno nedeljivi i neotuđivi, ovi porodični posedi u okviru kolektivne svojine roda ("rodština", "pleme") kasnije su se mogli deliti, pa i otuđivati ali samo uz pristanak šire srodničke grupe. Sličan oblik svojine je postojao i u susednim zemljama, Hrvatskoj i Srbiji. Plemenita baština je verovatno bila alod, odnosno patrimonium.

I danas koristimo reč baština, kao u izrazu "kulturna baština", u značenju kulturnog nasleđa i tradicije, zar ne?

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18651
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Naravno, s velikim zadovoljstvom koje će biti i vaše jer možete da pogledate kako to u originalu izgleda:


Lepo je primetiti kako se dugo i pažljivo čuva osnovno značenje te reči, te da je ona opšta za sve krajeve Srbije.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2005
  • Poruke: 2408

Hvala, Sirius.
Imam još jednu molbu za tebe: da proveriš da li se u "Rječniku" javlja reč gorun i, ako se javlja, koje je njeno značenje? Našla sam je u Čajkanovićevom Rečniku srpskih narodnih verovanja o biljkama.

offline
  • Pridružio: 15 Nov 2007
  • Poruke: 55
  • Gde živiš: Kraljevo

Gorun je vrsta hrasta, "lužnjak".

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18651
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Sorelag ::Hvala, Sirius.
Imam još jednu molbu za tebe: da proveriš da li se u "Rječniku" javlja reč gorun i, ako se javlja, koje je njeno značenje? Našla sam je u Čajkanovićevom Rečniku srpskih narodnih verovanja o biljkama.


Ne javlja se. Pretpostavljam da je to stoga što nije stigao da je obradi ili je bila uobičajena. U ovom, najbogatijem izadnju ''Rječnika'' nema mnogih reči koje su do danas ostale nepromenjene. Možda je on , žureći da što pre objavi svoje delo, svesno žrtvovao neke reči. Pri tome moramo uzeti u obzir uslove pod kojima je reči sakupljao, no to je već opštepoznata okolnost.

offline
  • Pridružio: 31 Dec 2005
  • Poruke: 2408

Zahvaljujem oboma.

Горун

Querqus pendunculata. Горун, горуново дрво, лужни храст (Šulek).

Izvor: V. Čajkanović, Rečnik srpskih narodnih verovanja o biljkama

горун

Querqus sesiliflora (vrsta hrasta), китњак, лужњак.

М. Младенов, Бугарско-српски речник

Citat: Interesantno je to da rječ " баща"( otac) nije staroslovenska, nego potiče iz jezika starih bugara.

arksi, da li bi mogao da nam ovo objasniš? Da li to znači da reč баща potiče iz neindoevropskog domena, možda iz turskog? Zanimljivo je da i srpska reč otac, rus. отец odudara od oblika reči u drugim indoevropskim jezicima (pitar, padar, pater, fadеr, father, Vater, athair) i dovodi se u vezu sa turskom ata.

offline
  • Sad radim sve ono što pre nisam stizao.
  • Pridružio: 17 Maj 2006
  • Poruke: 18651
  • Gde živiš: I ja se pitam...

Na svu sreću ovaj topik ima veoma komotan naslov, stoga se nadam da ovo neće biti shvaćeno kao OT.

Solerag,
Imam jedan interesantan tekst koji će mnogima, pa i tebi, biti koristan. Ukucaj sledeće podatke:dr Mahmud Fotuhi, Žana Akopdžanjan ''O sličnostima persijskog i srpskohrvatskog jezika''. Tekst može da se preuzme u verziji za šampu. Da ne prepričavam, potraži pa ćemo posle toga prokomentarisati.

Ko je trenutno na forumu
 

Ukupno su 1059 korisnika na forumu :: 93 registrovanih, 7 sakrivenih i 959 gosta   ::   [ Administrator ] [ Supermoderator ] [ Moderator ] :: Detaljnije

Najviše korisnika na forumu ikad bilo je 3466 - dana 01 Jun 2021 17:07

Korisnici koji su trenutno na forumu:
Korisnici trenutno na forumu: 015, 04bokibole, 100ka, 33 bren, 357magnum, Adaminho1985, ArchaBasha, Armadillo, Asteker, Bane san, Black Luster Soldier, bojan313, boro975, BORUTUS, bpop, BratSrpska, BZ, Car89, cemix, Chainsaw, cifra, Crazzer, crnirocko, darios, Darko_X, Demi87, djboj, dozorni, GeoM, GORDI, Haris, HrcAk47, IQ116, Japidson, jarovitt, Jaz, Jomini, klaudioce, Kole1975, Krusarac, Kubovac, kybonacci, Lazur_01, luja, luka35, Macalone, mane123, maxim_von_burdengate, medaTT, mercedesamg, Metanoja, MiGac, Miki01, mikrimaus, milanpb, milenko crazy north, Milo97, Nemanjasrb, nerislav2025, niksa517, not_sure, Pale2025, Panzer88, panzermilan45, perko91, pisac12, pobeda, Povratak1912, rakivan, redstar72, royst33, ruger357, Sančo, sekretar, Sir Budimir, sony771, spalev, stankolich, Stefan M, stefan95, trajkoni018, tubular, tuja, ulogovan, User98, Vaske8990, vathra, VJ, vuksa72, wolverined4, Wrangler, Yugol33, Zgembo78