offline
- Aleksandra
- Ugledni građanin
- Pridružio: 16 Avg 2004
- Poruke: 463
- Gde živiš: Beograd
|
Deset najljepših stvari iz bivše JugeDeset najljepših stvari iz bivše Juge
U državi koju pamtimo po komunizmu, siromaštvu, zabranama i opcem nezadovoljstvu bilo je i lijepih stvari. Iako ce tek rijetki poželjeti da se vrati bar dio Jugoslavije, ne možemo a da se s nostalgijom ne sjetimo nekih stvari koje nam nedostaju.
Kadar iz filma 'Otac na službenom putu'
Ne želimo stvarati nikakvu jugonostalgiju, niti se želimo vratiti u komunizam, ali moramo priznati da su neke stvari ipak tamo bile nekako bolje. Postoji i opravdanje u ratu, ali i bivša je država nastala u ratnom vihoru, kao uostalom i svaka na ovim prostorima, pa to i nije neko opravdanje.
U zemlji u kojoj se nisu smjeli pricati politicki vicevi, u kojoj smo stalno vrebali na vanjske i unutarnje neprijatelje, slavili rodendane velikog vode i primali se u pionire, neke nam stvari nikako ne nestaju iz sjecanja. I ne samo da ne nestaju, vec, kako vrijeme prolazi, postaju sve ljepše i ljepše.
10. Spajanje praznika
Kao narod koji obožava odmore, u današnje vrijeme imamo nekako premalo praznika. Istina, dobili smo blagdane, promijenili smo Dan republike i Dan mladosti u Dan nezavisnosti i Dan državnosti, no nikako da produžimo neki od tih praznika i svi skupa otidemo na skijanje ili na plažu. S tiskanjem novih kalendara, tih smo godina s nadom pretraživali iste kako bismo se osvjedocili da neki od praznika pada u, recimo, srijedu. Odmah bismo iskalkulirali da ako pada u srijedu, neradni ce biti cetvrtak i petak, pa to spojimo s vikendom, a u ponedjeljak i utorak uzmemo bolovanje i u tren bismo oka imali devet neradnih dana.
Možda nam je i zbog toga privreda bila slaba, ali ruku na srce, zar je danas stvarno toliko bolja?
Zastava 101
9. Domaci automobil
Yugo 45 i ostale verzije slavnog neuspješnog auta kupovali su samo americki kaskaderi kojima je trebao jeftin auto koji ce zapaliti ili na bilo koji nacin demolirati, a Zastava 101 je bio dobar auto u okviru svoje cijene. Jeftino prijevozno sredstvo, dovoljno veliko da u njega stane cetveroclana obitelj ostvarilo je san mnogih.
Nije bilo novaca za Audi, Mercedes, ali se Zastava 101 pokazala u punom
sjaju. Nasrecu, nije se tu sve zaustavilo. Živjeti u Bosni, a nemati Golf dizel bilo je gotovo pa svetogrde. Jeftin, dobar i, što je najbolje, domace proizvodnje pretvorio se u omiljeno prijevozno sredstvo mladih Bosanaca.
Jedini je problem bilo paljenje na poznatoj bosanskoj zimi.
Cevapi
8. Hrana
Slovenski nam specijaliteti i ne nedostaju toliko, ali stariji ce se gurmani
sa suzom u oku sjetiti rasprava o nadmoci banjaluckog ili sarajevskog
cevapa, okusa užickog kajmaka ili mirisa dimljene vešalice.
Da i ne spominjemo Karadordevu šniclu, gravce na tavce, sudžukice i stotine ostalih delicija koje su netragom nestale s naših stolova. Bez obzira što se vratio Eurokrem, što opet možemo kupiti Jaffa biskvit, ono najbolje nam je i dalje miljama daleko.
7. Veliki bendovi i koncerti
Kao što je i Edo Maajka rekao, vec dugo nijedan pravi bend nije ispunio Veliku dvoranu Doma sportova u Zagrebu. Otkad je Hrvatske, to je polazilo za rukom samo festivalima tipa Fiju briju ili sponzoriranim koncertima (cesto besplatnim ili barem jako jeftinim). Nažalost, izgleda da ce tako i ostati.
A u vrijeme kada su Bijelo dugme i Azra punili dvoranu bilo kojeg grada u kojem su se našli, kada su Leb i sol bili na vrhuncu slave ili prije toga u
vrijeme Indeksa, uvijek se tražila karta više. Beograd Zagrebu, i obrnuto,
koncerti alternativnih bendova mogli su svaki vikend napuniti bilo koju dvoranu. Ne smijemo zaobici i pop vode: Zdravko Colic, Oliver, Ðorde Balaševic... Uostalom, tada se nije moglo dogoditi da Metallica otkaže koncert zbog malog interesa.
Bijelo dugme
6. Jake sportske lige
Postoji li ljubitelj nogometa koji ce s užitkom pogledati derbi kola Slaven Belupo... Inter (bez namjere vrijedanja doticnih klubova)? Koliko ce klubova napuniti tribine Poljuda? Koji rukometni klub može osvojiti europsku ligu?
Velika cetvorka, za one koji ne znaju: Dinamo, Hajduk, Crvena zvezda i
Partizan, makar najjaci klubovi u ligi nisu pod obavezno bili na prva cetiri mjesta na tablici. Sarajevo, Buducnost, Željo, Vardar. Mnogi su se mogli ubaciti medu odabrane.
Da ne spominjemo koliko je samo teških gostovanja po bivšoj državi imala Cibona ili Jugoplastika u vrijeme dok su harale Europom. Kup maršala Tita završio je u Splitu nakon pobjede u Beogradu nad Zvezdom, iste one godine kada je Zvezda poharala Europu…
Na svu srecu, prave lige se vracaju i na naše prostore, pa možda to stvori i prave igrace (napokon)!
Europsko prvenstvo u košarci - Zagreb 1989.
5. Kult reprezentacije
Ne odazvati se pozivu izbornika za igranje u reprezentaciji bilo je ravno samoubojstvu. A odazvati se i onda se vuci po terenu kao slijepo crijevo, smatralo se cinom veleizdaje. S puno manjom placom, ali neusporedivo vecim žarom i ljubavi prema igri, a posebice prema repki, igraci su izgarali na terenu.
Dovoljno je samo pogledati medalje osvojene s košarkaškom,rukometnom ili vaterpolo reprezentacijom. Tada smo i bili svjetsko cudo. Jer naših se jedanaest, sedam ili pet, biralo po srcanosti, a ne kako bi se prodali u neke bolje i atraktivnije klubove.
Bez obzira što mislili o tadašnjoj državi, prije nastupa reprezentacije se uz himnu stajalo mirno i uz male ekrane. Ne zbog države, zbog naših odabranih.
4. Filmska kultura
Kada ste zadnji put pogledali neki hrvatski film i iskreno uživali u njemu? Možda se u zadnjih godinu, godinu i pol, pojavilo neko podnošljivo ostvarenje, no to je još uvijek daleko iza filmova snimanih u bivšoj državi.
'Ko to tamo peva', 'Maratonci trce poslednji krug', 'Kuduz', 'Balkanski špijun', 'Glembajevi', 'Tko pjeva zlo ne misli','Sutjeska', 'Neretva', 'Kozara', 'Valter brani Sarajevo'… Rade Šerbedžija, Mustafa Nadarevic, Bata Stojkovic, Milena Dravic, Sonja Savic, Ljuba Tadic, Boris Dvornik, Ljubiša Samardžic… Richard Burton, Yul Brynner, Orson Welles, Franco Nero… Veljko Bulajic, Lordan Zafranovic, Dušan Makavejev…
Treba li još što dodati???
Naser, Nehru i Tito - osnivaci nesvrstanih
3. Rejting u svijetu
Gledajuci samo kroz prizmu medunarodnog rejtinga, Tito je bio jedan od
najvecih politicara dvadesetog stoljeca. Naravno da je uz takav rejting predsjednika i država bila bitna. Tada nam nitko nije mogao naredivati što cemo, a što necemo napraviti. Sami smo odlucivali (ili barem naše vode za nas) i cak savjetovali druge.
Tito je, za razliku od današnjih nam voda, imao svoju fotelju u prvom redu skupštine UN-a. Jugoslaviji nisu mogli ništa nametnuti. Nažalost, naše vodstvo odlucilo se za jednostranacki sustav i socijalizam. Bez obzira na to, kroz svoju povijest Jugoslavija je odigrala veliku ulogu u hladnoratovskoj, bliskoistocnoj i mnogim drugim krizama.
Nešto kasnije, na istom prostoru nalazi se par malih država, ovisnih o svim mogucim medunarodnim fondovima, sudovima, vojskama i politicarima. U zadnje vrijeme slabo ponosno dižemo glave.
2. Osjecaj (socijalne) sigurnosti
Mogli bismo to pripisati ratu, americkim filmovima, trulom zapadu i tko zna cemu, ali tada su se kucna vrata ostavljala otkljucanim cak i u gradovima, mladi su putovali iskljucivo autostopom, cak i djevojke bez straha od silovanja, a ulicne bande i navijacki huligani bili su samo likovi s filmskog platna.
U vrijeme kada studiranje postaje sve više privilegija bogatih, kada velik dio stanovništva živi ispod granice siromaštva, a par obitelji posjeduju cijelu Hrvatsku, s nostalgijom se prisjecamo socijalne politike bivše države, ulaganja u znanost i sport, pomoci siromašnim obiteljima, dobrih
kredita (koje je uvijek pojela inflacija) i škola za sve (a ne samo za njih). Sjecamo se školskih dvorana, natjecanja 'Pokret nauka mladima', mladih koji se vracaju u svoje gradove kako bi se tamo zaposlili...
Sarajevo
1. Sarajevo
Ali ONO Sarajevo.
|
